Uz predstavljanje knjige, autori će održati i predavanje o gradnji i opremanju crkve sv. Vida u 17. i 18. stoljeću.

pozivnica

O knjizi:

Znanstvena monografija povjesničara umjetnosti Damira Tulića i Marija Pintarića Katedrala svetog Vida u Rijeci broji 532 stranice te je rezultat desetljetnog rada autora na sustavnu i sveobuhvatnu proučavanju riječke sakralne spomeničke baštine. U njoj su potanko razlistani svi povijesni i umjetnički slojevi crkve sv. Vida gdje su autori jednaku pažnju poklonili arhitekturi, mramornim oltarima, skulpturama, slikama, namještaju te posebno brojnim i raznovrsnim predmetima crkvene riznice te ih stavili u povijesni, umjetnički, društveni i širi kontekst s obzirom na djela, majstore te naručitelje donoseći brojne nove spoznaje i interpretacije. Građena od 1638. do 1658. kao monumentalna isusovačka rotonda natkrivena kupolom te nadograđena između 1720. i 1725. tek je 1925. postala katedrala i sjedište novoosnovane Riječke biskupije. Ova je znanstvena monografija zasigurno jedno od značajnijih djela hrvatske povijesti umjetnosti posljednjih godina, a ujedno sveobuhvatan i daleko najprecizniji prikaz iznimno važne arhitektonsko-spomeničke cjeline. Konačno, njome je, nakon dugo godina, Katedrala sv. Vida vraćena u fokus znanstvene i šire javnosti kao spomenik koji je stoljećima oblikovao duhovni, urbanistički i kulturni identitet Rijeke, ali i Hrvatske u cjelini.

PRIJAVE ostalih STUDENATA DIPLOMSKOGA STDUIJA povijesti umjetnosti – do planiranoga broja putnika (40) – primat će se na mail: dsourek@m.ffzg.hr, do četvrtka 16. travnja 2026.

Ponuda Agencije s rasporedom, cijenom, detaljima smještaja i uvjetima plaćanja (koje je moguće izvršiti NAKON PRIJAVE I POTVRDE O RASPOLOŽIVOSTI MJESTA) nalazi se u prilogu.

Za sva dodatna pitanja možete se obratiti izravno Agenciji (No filter Croatia) ili izv. prof. dr. sc. Danku Šoureku (dsourek@m.ffzg.hr)

Raspored događanja dostupan je u prilogu.

program predstavljanja

Molbu sačinjava ispunjeni Obrazac za prijavu diplomskoga rada, ispunjen te potpisan od strane predloženog mentora i studenta.

Ispunjeni i potpisani Obrasci dostavljaju se elektronskim putem u jpeg, PDF ili Word formatu na mail adresu tajništva/tajnice Odsjeka (janasola@ffzg.hr) ili osobnim putem u kabinetu tajništva (C-103).

U nedostatku potpisa mentora priznavat će se i izravni pristanak mentora e-mailom studentu i/ili tajništvu.

Predložene teme i mentori diplomskih radova bit će uvršteni na dnevni red 5. redovite sjednice Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti u veljači 2026. godine.

Naknadne prijave tema diplomskih radova neće se prihvaćati.

Dobro došli!

U predavanju se polazi od teze da uloga nepokretne kulturne baštine u oblikovanju lokalnih kulturnih identiteta u Europi ne mora biti ograničena na tradicionalne kategorije spomenika, već se može značajno proširiti uključivanjem jedne od najraširenijih, a često zanemarenih kategorija svakodnevnoga graditeljskog nasljeđa – stambenih kompleksa koje je sponzorirala država, a koji su izgrađeni u desetljećima poslijeratne obnove između 1945. i 1990. Veći dio predavanja bit će posvećen definiranju i analizi ove potencijalne baštine kroz povijesnu perspektivu, s posebnim naglaskom na spoju tematskog jedinstva i regionalne raznolikosti koji je karakterizira. U završnom dijelu predavanja ukratko će se razmotriti na koji način bi masovna stambena izgradnja, zahvaljujući svojoj neposrednoj prisutnosti u svakodnevnom životu građana, mogla pridonijeti razvoju lokalno ukorijenjene baštine dostupne svima. Promatra li se kao kulturno dobro, može aktivno pridonijeti stvaranju osjećaja zajedništva te osnažiti otpornost lokalnih zajednica u suočavanju s pojavama poput društveno-prostorne izolacije, prostorne segregacije te gentrifikacijskih pritisaka.

Miles Glendinning profesor je na The University of Edinburgh i direktor Scottish Centre for Conservation Studies. Njegov istraživački interes usmjeren je na povijest zaštite arhitektonskog nasljeđa te istraživanje povijesti modernoga masovnog stanovanja na globalnoj razini. Intenzivno je uključen u međunarodnu organizaciju za modernističku baštinu DOCOMOMO. Među njegovim objavljenim knjigama ističu se nagrađivana Tower Block: Modern Public Housing in England, Wales, Scotland and Northern Ireland (u koautorstvu sa Stefanom Muthesiusom,  Yale University Press, 1994.), The conservation movement – a history of architectural preservation (Routledge, 2013.), Mass Housing: Modern Architecture and State Power – a Global History (Bloomsbury, 2021.) i Hong Kong Public Housing An Architectural and Policy History (Routledge, 2024.).

Predavanje se održava u sklopu projekta Pravo na stan: produkcija prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945. – 1991.) voditeljice dr. sc. Tamare Bjažić Klarin koji se provodi na Institutu za povijest umjetnosti (ERC-CoG Housing.Yu, no. 101171985), a organizira se u suradnji s Katedrom za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kabineta za stambene zgrade pri Katedri za projektiranje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Naslovna fotografija: Studio ABC (Vjenceslav Richter, Berislav Šerbetić, Ljubomir Iveta, Olga Korenik), maketa za stambeni kompleks „Vrbik“ u Zagrebu, neboderi popularno zvani „rakete“, projekt 1966., realizacija 1968.–1969. (Fotoarhiv Branko Balić, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, BB-R-00050)

Projekt je nastao u suradnji sa Staroslavenskim institutom u Zagrebu, u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Žene i žensko u srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom glagoljaštvu (FEMIGLA) pod vodstvom dr. sc. Ane Šimić. Studenti su tijekom projekta istraživali prikaze svetica u glagoljskim rukopisima, uključujući Pariški zbornik, Reimski evanđelistar, Hrvojev misal ili Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Ročki misal, Prvi beramski misal te Drugi beramski brevijar. Tekstovi izložbe naglašavaju ikonografske tipove svetica i kontekst njihova prikaza, a obrađuju i pigmente, tj “masti” kojima su one obojane. Svetice predstavljene izložbom predstavljaju uzore i oslonac ženama stoljećima, a proučavanjem njihovih apokrifnih tekstova otkriva se raznolikost njihova čašćenja.

Izložba je otvorena do 12. prosinca 2025.

Knjigu će predstaviti znanstvenik emeritus dr. sc. Joško Belamarić i red. prof. dr. sc. Marko Špikić te autor izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić.

Predavanje je otvoreno svim zainteresiranima, a više o temi i gostujućoj predavačici dostupno je u prilogu.

Termini ispita u izvanrednim ispitnim rokovima u ak. god. 2025./2026.

Knjigu će predstaviti recenzent prof. dr. sc. Marko Špikić, Dora Kosorčić Januš u ime izdavača i autorica prof. dr. sc. Dubravka Botica.

Više o izložbi:

Izložba studentskih radova U POTRAZI ZA IDENTITETOM

u četvrtak 30.10.2025. u 18:00 h
Galerija Studija dizajna
Frankopanska 12, Zagreb

Dizajn znaka / vizualnog identiteta
Odsjeka za povijest i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

__

Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
__
Galerija Studija dizajna
30.10.—10.11.2025.
__
Suradnja triju odsjeka
Odsjek za povijest FFZG
Odsjek za povijest umjetnosti FFZG
Odsjek—Studij dizajna AFZG

Autori — studenti 1. diplomske godine Studija dizajna, ak. god. 2024./25.

Ante Beović, Victoria Bucul, Petra Divković, Enea Knežević, Tea Lucek, Alen Marković, Mia Maurović, Emilija Novosel, Petra Pavlić, Enea Piškor, Luka Rudan, Ana Sajko, Niko Sentić, Luka Nera Sibila, Ana Sunara, Ana Šerić, Tereza Šestanović, Filip Vlahov

Mentori — Studij dizajna

Marija Juza, Ana-Marija Poljanec, Franka Tretinjak, Tomislav Vlainić

Voditelji projekta/suradnje
Tomislav Vlainić, Lovorka Magaš Bilandžić, Ivica Šute

Dizajn vizualnog identiteta izložbe, postava izložbe, publikacije, deplijana i promotivnih materijala
Ante Beović, Petra Divković, Enea Knežević, Alen Marković, Emilija Novosel (Studij dizajna)

Kreativna direkcija postava izložbe
Tomislav Vlainić i Marija Juza (Studij dizajna)

Suradnici Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ivica Šute, Filip Šimetin Šegvić, Inga Vilogorac Brčić

Suradnici Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Lovorka Magaš Bilandžić, Dragan Damjanović, Patricia Počanić

Termini ispita:

izv. prof. dr. sc. Josipa Alviž / izv. prof. dr. sc. Jasmina Nestić

• Metodika nastave povijesti umjetnosti – petak, 21. studenoga 2025., 14 h, A-126
• Nastavna sredstva za izvođenje nastave povijesti umjetnosti – četvrtak, 20. studenoga 2025., 12 h, C-104
• Praktikum i izvođenje nastave I. – četvrtak, 20. studenoga 2025., 13 h, C-104
• Vizualna kultura u nastavi likovne umjetnosti – petak, 21. studenoga 2025., 15:30 h, A-126
• Hospitacije – četvrtak, 20. studenoga 2025., 13 h, C-104
• Praktikum i izvođenje nastave II. – četvrtak, 20. studenoga 2025., 13 h, C-104

prof. dr. sc. Dubravka Botica

• Arhitektura renesanse i baroka – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, D-6 (pismeni); srijeda, 19. studenoga 2025., 13 h, C-105 (usmeni)
• Stambena arhitektura 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj  – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, D-6
• Pluralizam stilova u arhitekturi XVII. i XVIII. stoljeća  – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, D-6
• Arhitektura 16. do 18. stoljeća u srednjoj Europi  – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, D-6

prof. dr. sc. Sanja Cvetnić

• Autopsija, arhiv, atribucija – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, D-6
• Ikonografija nakon Tridentskoga sabora – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, D-6

prof. dr. sc. Sanja Cvetnić / dr. sc. Maja Žvorc, v. asist.

• U vječni spomen: nadgrobno kiparstvo u Europi od 15. do 18. stoljeća – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, D-6

prof. dr. sc. Dragan Damjanović

• Umjetnost XIX. stoljeća – četvrtak, 20. studenoga 2025., 9:30 h, D-6
• Izbor stila u arhitekturi 19. stoljeća – četvrtak, 20. studenoga 2025., 9:30 h, D-6
• Historicizam u hrvatskoj arhitekturi – četvrtak, 20. studenoga 2025., 9:30 h, D-6

prof. dr. sc. Frano Dulibić

• Osnove likovnih umjetnosti – srijeda, 19. studenoga 2025., 9:30 h, D-6
• Povijest karikature – srijeda, 19. studenoga 2025., 9:30 h, D-6

prof. dr. sc. Frano Dulibić / Luja Šimunović, asist.

• Teorija likovne kritike – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 16:15 h, A-102
• Izabrane teme iz teorije umjetnosti – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 16:15 h, A-102
• Kustoske prakse – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 16:15 h, A-102
• Teorija i povijest povijesti umjetnosti – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 16:15 h, A-102

izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

• Umjetnost nakon 1900. – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 9:30 h, D-6
• Izvaneuropske kulture i moderna umjetnost – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 9:30 h, D-6
• Fotografija u Hrvatskoj – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 9:30 h, D-6

izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić / dr. sc. Patricia Počanić, v. asist.

• Povijest i teorija dizajna – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 9:30 h, D-6
• Performans u Hrvatskoj – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 9:30 h, D-6

prof. dr. sc. Nikolina Maraković

• Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 11:45 h, A-126
• Umjetnost oko godine 1000. – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 12:30 h, C-124

izv. prof. dr. sc. Ana Marinković

• Osnove arhitekture – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 17 h, A-126

prof. dr. sc. Predrag Marković

• Odnos forme i funkcije u srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 11 h, C-106
• Dalmatinske katedrale – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 11 h, C-106

prof. dr. sc. Ana Munk

• Umjetnost romanike – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, A-126
• Bizantsko slikarstvo od IX. do XIV. stoljeća – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, A-126
• Umjetnost trecenta – srijeda, 19. studenoga 2025., 11 h, A-126

izv. prof. dr. sc. Danko Šourek

• Hrvatska likovna baština »između gotike i baroka« – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 14:45 h, A-126
• Zagrebačka umjetnička baština XVI. – XVIII. stoljeća – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 14:45 h, A-126
• Venecijanska skulptura renesanse i baroka – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 14:45 h, A-126
• Barokna skulptura kontinentalne Hrvatske – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 14:45 h, A-126
• Uvod u ikonologiju – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 9 h, C-101

izv. prof. dr. sc. Ivana Tomas

• Umjetnost gotike – petak, 21. studenoga 2025., 14 h, D-6
• Zaštita nepokretne baštine – petak, 21. studenoga 2025., 14 h, D-6
• Gotičke katedrale Francuske – petak, 21. studenoga 2025., 14 h, D-6
• Srednjovjekovna umjetnost Venecije – petak, 21. studenoga 2025., 14 h, D-6
• Srednjovjekovna umjetnost Dalmacije – petak, 21. studenoga 2025., 14 h, D-6

izv. prof. dr. sc. Tanja Trška

• Likovne umjetnosti renesanse i baroka – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 17 h, A-126
• Venecijansko slikarstvo od 15. do 18. stoljeća – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 17 h, A-126
• Likovna baština Dubrovačke Republike od XVI. do XVIII. stoljeća: atribucija, stil, ikonografija – ponedjeljak, 17. studenoga 2025., 17 h, A-126

izv. prof. dr. sc. Tin Turković

• Umjetnost klasične antike – četvrtak, 20. studenoga 2025., 10 h, C-124
• Antičko slikarstvo – četvrtak, 20. studenoga 2025., 10 h, C-124
• Umjetnost antičkog Ilirika – četvrtak, 20. studenoga 2025., 10 h, C-124
• Nova post vetera coepit: ikonografija prve kršćanske umjetnosti – četvrtak, 20. studenoga 2025., 10 h, C-124

O knjizi će govoriti dr. sc. Katarina Horvat Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić i dr. sc. Renata Komić Marn, recenzentice Zbornika, te izv. prof. dr. sc. Tanja Trška i dr. sc. Petar Prelog, urednici Zbornika.

Radujemo se Vašem dolasku!

pozivnica

Prijediplomski studij

Obavezni kolegiji

Umjetnost romanike / Umjetnost gotike

Uvodno predavanje iz kolegija Umjetnost romanike i Umjetnost gotike održat će se u petak, 3. listopada 2025., s početkom u 14:00 sati u dvorani VI (D VI).

Seminari iz kolegija Umjetnost romanike koji su predviđeni za srijedu, 1. listopada 2025., neće se održati.

Izborni kolegiji

Slikarstvo u Dalmaciji od Jacopa Palme Mlađega do Sebastiana Devite

Nastava počinje u srijedu, 8. listopada 2025. prema rasporedu.

Diplomski studij

Zaštita nepokretne baštine

Nastava iz kolegija Zaštita nepokretne baštine počinje u srijedu, 8. listopada 2025. prema rasporedu.

Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stoljeću

Nastava obveznog predmeta konzervatorskog modula diplomskog studija povijesti umjetnosti Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stoljeću će zbog sudjelovanja izv. prof. dr. sc. Franka Ćorića na konferenciji Dani Cvita Fiskovića u Orebićima umjesto u utorak 7. 10. 2025. započeti u utorak 14. 10. 2025.  Slijedi dogovor o terminu nadoknade.

Pluralizam stilova u arhitekturi XVII. i XVIII. stoljeća

Nastava počinje u srijedu, 8. listopada 2025. prema rasporedu.

Zagrebačka umjetnička baština od XVI. do XVIII. stoljeća

U ponedjeljak, dana 6. listopada 2025., zbog službene spriječenosti dr. sc. Danko Šourek ne će održati nastavu iz kolegija Zagrebačka umjetnička baština od XVI. do XVIII. stoljeća.

Skup okuplja stručnjake iz područja vizualnih umjetnosti, muzeologije, antropologije, sociologije i kulturnih studija iz desetak zemalja, s ciljem istraživanja složenog i promjenjivog odnosa između (vizualnih) umjetnosti, participacije u javnom prostoru te umjetničkih institucija i organizacija kroz prizmu kulturne demokracije, u kojoj umjetnost nije rezervirana samo za elitu ili profesionalno obrazovane, već predstavlja praksu otvorenu svim članovima društva. Središnja tema konferencije jest uključivanje građana u donošenje odluka na različitim razinama umjetničkih projekata u javnim prostorima ili institucionalnim / organizacijskim okruženjima – od iniciranja i planiranja do oblikovanja i provedbe.

Program skupa obuhvaća četiri tematske sesije o suvremenim i povijesnim participativnim umjetničkim praksama, uključivanju marginaliziranih zajednica, novim kuratorskim modelima i izazovima participacije, dva keynote predavanja (dr. sc. Anne Chiare Cimoli sa Sveučilišta u Bergamu, te kustosice MSU-a Ana Škegro i studentice Celine Damjanović) te predstavljanje projekata platforme Novi naručitelji HR.

Skup je otvoren za akademsku i stručnu javnost te za sve zainteresirane za teme umjetnosti, muzeologije i participacije u društvu. Informacije o izlagačima i izlaganjima dostupne su na mrežnoj stranici: https://partim.ffzg.unizg.hr/.

Skup je dio aktivnosti u sklopu HRZZ projekta IP-2022-10-9843 Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija – umjetnost u društvu od 19. do 21. stoljeća, a organizira ga Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Arhivom za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Prednost prijave imaju studenti povijesti umjetnosti prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija. Prijave se obavljaju preko QR koda.

Više informacija o natječaju i upisima na doktorski studij Povijest umjetnosti, kulturna baština i vizualna kultura dostupno je na internetskim stranicama Filozofskog fakulteta.

Doktorski studij Povijest umjetnosti, kulturna baština i vizualna kultura

Termini ispita:

prof. dr. sc. Dubravka Botica

• Arhitektura renesanse i baroka – srijeda, 16. 4. 2025. 10:00, A-126
• Arhitektura 16. do 18. stoljeća u srednjoj Europi – srijeda, 16. 4. 2025. 10:00, A-126

prof. dr. sc. Sanja Cvetnić i v. asist. dr. sc. Maja Žvorc

• Autopsija, arhiv, atribucija – utorak, 15. 4. 2025. 14:00 A-126
• U vječni spomen: nadgrobno kiparstvo u Europi od 15. do 18. stoljeća – utorak, 15. 4. 2025. 14:00 A-126
• Ikonografija nakon Tridentskoga sabora – utorak, 15. 4. 2025. 14:00 A-126

izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić

• Zaštita spomenika  kulture – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 A-126
• Povijest i teorija konzervacije u Hrvatskoj u XIX. i XX. stoljeću  – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 A-126
• Zaštita pokretne baštine – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 A-126

prof. dr. sc. Dragan Damjanović i asist. dr. sc. Patricia Počanić

• Umjetnost XIX. stoljeća – četvrtak, 17. 4. 2025. 10:00 D-6

prof. dr. sc. Dragan Damjanović

• Historicizam u hrvatskoj arhitekturi – četvrtak, 17. 4. 2025. 10:00 D-6
• Izbor stila u arhitekturi 19. stoljeća – četvrtak, 17. 4. 2025. 10:00 D-6

prof. dr. sc. Frano Dulibić

• Osnove likovnih umjetnosti – utorak, 15. 4. 2025. 12:00 D-6

prof. dr. sc. Marko Špikić

• Arhitektonsko rekonstruiranje u Europi u 20. i 21. stoljeću – utorak, 15. 4. 2025. 18:00 C-121
• Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stoljeću – utorak, 15. 4. 2025. 18:00 C-121
• Otkrivanje Rima od Rafaela do Winckelmanna – utorak, 15. 4. 2025. 18:00 C-121
• Roma instaurata – grad Rim od Petrarce do Rafaela – utorak, 15. 4. 2025. 18:00 C-121

izv. prof. dr. sc. Josipa Alviž i izv. prof. dr. sc. Jasmina Nestić

• Metodika nastave povijesti umjetnosti – četvrtak, 17. 4. 2025. 15:30 A-126
• Nastavna sredstva za izvođenje nastave povijesti umjetnosti – četvrtak, 17. 4. 2025. 14:00 A-126
• Praktikum i izvođenje nastave I. – četvrtak, 17. 4. 2025. 15:00 A-126
• Vizualna kultura u nastavi likovne umjetnosti – četvrtak, 17. 4. 2025. 17:30 A-126
• Hospitacije – četvrtak, 17. 4. 2025. 13:00 A-126
• Praktikum i izvođenje nastave II. – četvrtak, 17. 4. 2025. 15:00 A-126

prof. dr. sc. Jasna Galjer i asist. Luja Šimunović

• Izabrane teme iz teorije umjetnosti –  ponedjeljak, 14. 4. 2025. 9:30 D-6
• Kustoske prakse – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 9:30 D-6
• Teorija i povijest povijesti umjetnosti – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 9:30 D-6

prof. dr. sc. Jasna Galjer

• Povijest i teorija dizajna – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 9:30 D-6
• Teorija umjetničke kritike – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 9:30 D-6

izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić i asist. dr. sc. Patricia Počanić

• Umjetnost nakon 1900. – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 15:00 D-6

izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

• Fotografija u Hrvatskoj do 1945. – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 15:00 D-6
• Izvaneuropske kulture i moderna umjetnost – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 15:00 D-6

izv. prof. dr. sc. Maja Zeman

• Osnove arhitekture – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 9:00 D-5

prof. dr. sc. Dino Milinović i izv. prof. dr. sc. Danko Šourek

• Uvod u ikonologiju – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 15:00 C-101

prof. dr. sc. Dino Milinović

• Nova post vetera coepit: ikonografija prve kršćanske umjetnosti – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 10:30 C-125
• Transformacije antičkog svijeta – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 10:30 C-125

izv. prof. dr. sc. Danko Šourek

• Hrvatska likovna baština „između gotike i baroka“ – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 13:00 A-126
• Venecijanska skulptura renesanse i baroka – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 13:00 A-126
• Zagrebačka umjetnička baština XVI. – XVIII. stoljeća – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 13:00 A-126

prof. dr. sc. Nikolina Maraković

• Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka –  ponedjeljak, 14. 4. 2025. 10:00 A-126, usmeni ispit 11:00 C-124
• Umjetnost oko 1000. godine – ponedjeljak, 14. 4. 2025. pismeni ispit 10:00 A-126
• Zidno slikarstvo u Italiji od 4. do 13. stoljeća – ponedjeljak, 14. 4. 2025. pismeni ispit 10:00 A-126

prof. dr. sc. Predrag Marković i prof. emer. Miljenko Jurković

• Odnos forme i funkcije u srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi – utorak, 15. 4. 2025. 10:00 C-106

prof. dr. sc. Predrag Marković

• Samostanska arhitektura Hrvatske – utorak, 15. 4. 2025. 10:00 C-106
• Dalmatinske katedrale – utorak, 15. 4. 2025. 10:00 C-106
• Srednjovjekovna umjetnost i politika – utorak, 15. 4. 2025. 10:00 C-106

prof. emer. Miljenko Jurković

• Karolinška Istra –
• Starohrvatska umjetnost i kultura. Povijesni prostor Hrvatske od kasne antike do konca srednjeg vijeka –
• Ranosrednjovjekovne klesarske radionice u Dalmaciji i Istri –

izv. prof. dr. sc. Ivana Tomas i prof. dr. sc. Predrag Marković

• Umjetnost gotike – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 C-101
• Zaštita nepokretne baštine – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 C-101

izv. prof. dr. sc. Ivana Tomas

• Gotičke katedrale Francuske – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 C-101
• Srednjovjekovna umjetnost Venecije – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 C-101
• Srednjovjekovna umjetnost južne Dalmacije – utorak, 15. 4. 2025. 11:00 C-101

izv. prof. dr. sc. Tanja Trška

• Likovne umjetnosti renesanse i baroka – utorak, 15. 4. 2025. 14:00 A-126

izv. prof. dr. sc. Tin Turković

• Umjetnost antike – petak, 18. 4. 2025. 12:00 C-124
• Antičko slikarstvo – petak, 18. 4. 2025. 12:00 C-124
• Umjetnost antičkog Ilirika – petak, 18. 4. 2025. 12:00 C-124

prof. dr. sc. Ana Munk i izv. prof. dr. sc. Ivana Tomas

• Umjetnost romanike – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 11:00 A-126

prof. dr. sc. Ana Munk

• Umjetnost Trecenta – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 11:00 A-126
• Bizantsko slikarstvo od IX. do XIV. stoljeća – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 11:00 A-126
• Transforming Encounters: American Art of the 19th and 20th Centuries – ponedjeljak, 14. 4. 2025. 11:00 A-126

Predavanja su organizirana u suradnji s Muzejom grada Zagreba, a održavaju se od ožujka do svibnja te od listopada do studenog 2025. godine, četvrtkom u 18 sati.

Jesenski dio ciklusa otvorit će predavanje v. asist. dr. sc. Maje Žvorc (Odsjek za povijest umjetnosti FFZG) o nadgrobnim spomenicima u Muzeju grada Zagreba (16. listopada), a slijede predavanja v. asist. dr. sc. Petre Batelja Majić (Institut za povijest umjetnosti) o rodoslovlju obitelji Oršić (23. listopada), prof. dr. sc. Mateja Klemenčića (Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani) o kiparu Francescu Robbi (6. studenoga) te v. asist. dr. sc. Zeynep Oguz Kursar (Odsjek za povijest umjetnosti FFZG) o percepciji Hrvatske u osmanskim izvorima 17. i 18. stoljeća (13. studenoga).

Raspored predavanja i knjižica sažetaka su na poveznici https://modenar.ffzg.unizg.hr/mgz/

Veselimo se vašem dolasku!

U predavanju Ottoman Baroque. The Architectural Refashioning of Eighteenth-Century Istanbul profesor Rüstem će predstaviti arhitekturu 18. stoljeća Istanbula u svjetlu novih socijalnih i geopolitičkih okolnosti. O toj temi objavio je knjigu Ottoman Baroque: The Architectural Refashioning of Eighteenth-Century Istanbul (Princeton and Oxford: Princeton University Press, 2019).

više o predavaču

pozivnica

Prijave su otvorene do 19. ožujka 2025., a više informacija dostupno je u dokumentu u prilogu te na poveznici.

Pozivamo vas na otvorenje izložbe U potrazi za identitetom – dizajn znaka / vizualnog identiteta Odsjeka za povijest i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje će se održati u utorak 11. ožujka 2025. u 11.30 sati u Auli Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Izložba je rezultat suradnje triju odsjeka s dvije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za povijest i Odsjeka za povijest umjetnosti s Filozofskog fakulteta te Studija dizajna s Arhitektonskog fakulteta – i predstavlja 19 znakova koje su studenti dizajna oblikovali za Odsjek za povijest i Odsjek za povijest umjetnosti. Suradnja je inicijalno potaknuta željom odsjeka da pronađu vlastiti vizualni identitet kroz odabir znaka/logotipa koji će u budućnosti prenositi ključne značajke, vrijednosti, dinamiku razvoja i aktualnog položaja odsjeka te pridonijeti njihovoj prepoznatljivosti i vidljivosti u okviru fakulteta, Sveučilišta, ali i šire javnosti.

Autori 10 prijedloga za Odsjek za povijest i 9 za Odsjek za povijest umjetnosti studenti su prve godine diplomskog studija Odjela vizualnih komunikacija na Studiju dizajna: Ante Beović, Victoria Bucul, Petra Divković, Enea Knežević, Tea Lucek, Alen Marković, Mia Maurović, Emilija Novosel, Petra Pavlić, Enea Piškor, Luka Rudan, Ana Sajko, Niko Sentić, Luka Nera Sibila, Ana Sunara, Ana Šerić, Tereza Šestanović i Filip Vlahov. Njihova rješenja temelje se na širokom dijapazonu asocijacija i/ili poticaja koji su studentima bili okosnicom za promišljanje i izradu pojedinačnih znaka/logotipa, a na izložbi su prezentirane i različite primjene novoga vizualnog identiteta – od oblikovanja memoranduma, publikacija i plakata do aplikacije znakova na uporabne predmete ili njihova korištenja u digitalnom okruženju.

Suradnici na projektu su članovi Odsjeka za povijest (prof. dr. sc. Ivica Šute, doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić i doc. dr. sc. Inga Vilogorac Brčić) i Odsjeka za povijest umjetnosti (izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, prof. dr. sc. Dragan Damjanović i asist. dr. sc. Patricia Počanić) te Studija dizajna (doc. art. Marija Juza, asist. Ana-Marija Poljanec, asist. Franka Tretinjak i izv. prof. art. Tomislav Vlainić, koji su ujedno bili i mentori studenata).

Izložba se može razgledati u Auli Knjižnice Filozofskog fakulteta do utorka 18. ožujka 2025.

Izložba U potrazi za identitetom – katalog

Više o Info danu možete saznati u privitku.

Na izložbi koja je inicijalno realizirana od strane Muzeja stripa u Bruxellesu i uz potporu Veleposlanstva Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj predstavljene su brojne naslovnice belgijskih stripova, a može se razgledati u Auli Knjižnice Fakulteta od 13. do 24. siječnja 2025.

Više o izložbi i predavanju može se saznati na stranicama Fakulteta.

Više informacija možete naći u priloženom letku.

Molbu sačinjava ispunjeni Obrazac za prijavu diplomskoga rada, potpisan od strane predloženoga mentora i studenta. Ispunjeni i potpisani Obrasci dostavljaju se elektronskim putem u jpeg, PDF ili Word formatu na mail adresu tajništva Odsjeka (povijest.umjetnosti@ffzg.hr). U nedostatku potpisa mentora priznavat će se i izravni pristanak mentora e-mailom studentu i/ili tajništvu.

Predložene teme i mentori diplomskih radova bit će uvršteni na dnevni red redovite sjednice Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti u veljači 2025. godine. Naknadne prijave tema diplomskih radova neće se prihvaćati.

Obrazac za prijavu diplomskoga rada

Predstavljanje znanstvene monografije Preci, potomci, prestiž. Naručiteljske elite i nadgrobni spomenici na području Zagrebačke biskupije od XV. do XVIII. stoljeća autorice Maje Žvorc u izdanju Instituta za povijest umjetnosti održat će se u četvrtak 21. studenoga 2024. godine u 12 sati u Knjižnici Filozofskog fakulteta, Ulica Ivana Lučića 3 (konferencijska dvorana, 2. kat).

Uvodne riječi:
izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, prodekanica Filozofskog fakulteta za znanost i međunarodnu suradnju
dr. sc. Petar Prelog, predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta za povijest umjetnosti

Knjigu će predstaviti izv. prof. dr. sc. Danko Šourek (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta), dr. sc. Daniel Premerl, urednik (Institut za povijest umjetnosti) i autorica dr. sc. Maja Žvorc (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta).

pozivnica

o knjizi

Termini ispita:

prof. dr. sc. Dubravka Botica

• Arhitektura renesanse i baroka – srijeda, 20. 11. 2024. 10:00 A-126
• Pluralizam stilova u arhitekturi 17. i 18. stoljeća – srijeda, 20. 11. 2024. 10:00 A-126

prof. dr. sc. Sanja Cvetnić i v. asist. dr. sc. Maja Žvorc

• Autopsija, arhiv, atribucija – utorak, 19. 11. 2024. 14:00 A-126
• U vječni spomen: nadgrobno kiparstvo u Europi od 15. do 18. stoljeća – utorak, 19. 11. 2024. 14:00 A-126
• Ikonografija nakon Tridentskoga sabora – utorak, 19. 11. 2024. 14:00 A-126

izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić

• Zaštita spomenika kulture – četvrtak, 21. 11. 2024. 10:00 A-126
• Povijest i teorija konzervacije u Hrvatskoj u XIX. i XX. stoljeću  – četvrtak, 21. 11. 2024. 10:00 A-126
• Zaštita pokretne baštine – četvrtak, 21. 11. 2024. 10:00 A-126

prof. dr. sc. Dragan Damjanović i asist. Patricia Počanić

• Umjetnost XIX. stoljeća – srijeda, 20.11.2024. 11:00 D-6

prof. dr. sc. Dragan Damjanović

• Historicizam u hrvatskoj arhitekturi – srijeda, 20.11.2024. 11:00 D-6
• Izbor stila u arhitekturi 19. stoljeća – srijeda, 20.11.2024. 11:00 D-6

prof. dr. sc. Frano Dulibić

• Osnove likovnih umjetnosti – srijeda, 20.11.2024. 12:00 A-126

prof. dr. sc. Marko Špikić

• Arhitektonsko rekonstruiranje u Europi u 20. i 21. stoljeću – četvrtak, 21.11.2024. 17:00 C-121
• Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stoljeću – četvrtak, 21.11.2024. 17:00 C-121
• Otkrivanje Rima od Rafaela do Winckelmanna – četvrtak, 21.11.2024. 17:00 C-121
• Roma instaurata – grad Rim od Petrarce do Rafaela – četvrtak, 21.11.2024. 17:00 C-121

izv. prof. dr. sc. Josipa Alviž i izv. prof. dr. sc. Jasmina Nestić

• Metodika nastave povijesti umjetnosti – četvrtak, 21.11.2024. 14:45 A-126
• Nastavna sredstva za izvođenje nastave povijesti umjetnosti – petak, 22.11.2024. 10:00 C-104
• Praktikum i izvođenje nastave I. – petak, 22.11.2024. 11:00 C-104
• Vizualna kultura u nastavi likovne umjetnosti – četvrtak, 21.11.2024. 16:45 A-126
• Hospitacije – petak, 22.11.2024. 12:00 C-104
• Praktikum i izvođenje nastave II. – petak, 22.11.2024. 11:00 C-104

prof. dr. sc. Jasna Galjer i asist. Luja Šimunović

• Izabrane teme iz teorije umjetnosti –  utorak, 19.11.2024. 8:30 A-126
• Kustoske prakse – utorak, 19.11.2024. 8:30 A-126
• Teorija i povijest povijesti umjetnosti – utorak, 19.11.2024. 8:30 A-126

prof. dr. sc. Jasna Galjer

• Povijest i teorija dizajna – utorak, 19.11.2024. 8:30 A-126
• Teorija umjetničke kritike – utorak, 19.11.2024. 8:30 A-126

izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić i asist. Patricia Počanić

• Umjetnost nakon 1900. – srijeda, 20. 11. 2024. 11:00 D-6

izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

• Fotografija u Hrvatskoj do 1945. – srijeda, 20. 11. 2024. 11:00 D-6
• Izvaneuropske kulture i moderna umjetnost – srijeda, 20. 11. 2024. 11:00 D-6

izv. prof. dr. sc. Maja Zeman

• Osnove arhitekture – utorak, 19. 11. 2024. 16:00 A-126

izv. prof. dr. sc. Danko Šourek

• Hrvatska likovna baština „između gotike i baroka“ – srijeda, 20. 11. 2024. 8:00 A-126
• Venecijanska skulptura renesanse i baroka – srijeda, 20. 11. 2024. 8:00 A-126
• Zagrebačka umjetnička baština XVI. – XVIII. stoljeća – srijeda, 20. 11. 2024. 8:00 A-126

 prof. dr. sc. Nikolina Maraković 

• Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka – petak, 22. 11. 2024. 11:00 A-126
• Umjetnost oko godine 1000. – petak, 22. 11. 2024. 12:00 C-124
• Zidno slikarstvo u Italiji od 4. do 13. stoljeća – petak, 22. 11. 2024. 12:00 C-124

prof. dr. sc. Predrag Marković i prof. emer. Miljenko Jurković

• Odnos forme i funkcije u srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi – utorak, 19. 11. 2024. 12:00, C-107

prof. dr. sc. Predrag Marković

• Samostanska arhitektura Hrvatske – utorak, 19. 11. 2024. 9:30, C-106
• Dalmatinske katedrale  – utorak, 19. 11. 2024. 9:30, C-106

prof. emer. Miljenko Jurković

• Karolinška Istra – utorak, 19. 11. 2024. 12:00 C-107
• Starohrvatska umjetnost i kultura. Povijesni prostor Hrvatske od kasne antike do konca srednjeg vijeka – utorak, 19. 11. 2024. 12:00 C-107
• Ranosrednjovjekovne klesarske radionice u Dalmaciji i Istri – utorak, 19. 11. 2024. 12:00 C-107

izv. prof. dr. sc. Ivana Tomas i prof. dr. sc. Predrag Marković

• Umjetnost gotike – utorak, 19. 11. 2024. 11:00 C-101

izv. prof. dr. sc. Ivana Tomas

• Zaštita nepokretne baštine – utorak, 19. 11. 2024. 11:00 C-101
• Gotičke katedrale Francuske – utorak, 19. 11. 2024. 11:00 C-101
• Srednjovjekovna umjetnost Venecije – utorak, 19. 11. 2024. 11:00 C-101
• Srednjovjekovna umjetnost južne Dalmacije – utorak, 19. 11. 2024. 11:00 C-101

izv. prof. dr. sc. Tanja Trška 

• Likovne umjetnosti renesanse i baroka – srijeda, 20. 11. 2024. 11:00 D-6

izv. prof. dr. sc. Tin Turković

• Umjetnost klasične antike – srijeda, 20.11.2024. 11:00 C-124
• Antičko slikarstvo – srijeda, 20.11.2024. 11:00 C-124
• Umjetnost antičkog Ilirika – srijeda, 20.11.2024. 11:00 C-124

prof. dr. sc. Ana Munk i izv. prof. dr. sc. Ivana Tomas

• Umjetnost romanike – srijeda, 20.11.2024. 13:00 A-126

prof. dr. sc. Ana Munk

• Umjetnost Trecenta – srijeda, 20.11.2024. 13:00 A-126
• Bizantsko slikarstvo od IX. do XIV. stoljeća – srijeda, 20.11.2024. 13:00 A-126
• Transforming Encounters: American Art of the 19th and 20th Centuries – srijeda, 20.11.2024. 13:00 A-126

Hrvatski državni arhiv, Trg Marka Marulića 21, Zagreb

Ubrzo nakon požara koji je zadesio parišku katedralu 15. travnja 2019., brojni znanstvenici mobilizirali su se kako bi prikupili, spasili i proučili znanstvene podatke sadržane u ostacima ranjenog spomenika. Njihova istraživanja usmjerena su na materijalne aspekte spomenika, ali i na nematerijalne, bilo da je riječ o odnosu prema baštini, pitanjima akustike i zvučnog pejzaža ili, pak, izradi digitalne kopije katedrale. U ovom izlaganju predstavit će se ta iznimna znanstvena i ljudska avantura, koja trenutno okuplja više od 150 stručnjaka s različitih, ali komplementarnih područja (povijest, povijest umjetnosti, arheologija, akustika, znanost o materijalima, antropologija itd.). Znanstvenica Martine Regert, jedna od voditeljica projekta Notre-Dame u Parizu govorit će o izazovima s kojima su se istraživači suočili, uz naglasak na prikupljeni, arhivirani, uskladišteni i istraženi materijal nakon požara, kao i o ograničenjima tipičnim za tu vrst istraživanja. Posebna pažnja posvetit će se podrijetlu materijala i načinima njihove nabave tijekom srednjeg vijeka. Bit će riječi o povijesti izgradnje katedrale s naglaskom na materijale korištene pri izgradnji, posebno na drvo i željezne elemente. Prikazat će se kako drvo može biti vrijedan izvor podataka o klimatskim promjenama u srednjem vijeku. Doista, kada katedrala 8. prosinca 2024. godine ponovo otvori vrata, to neće biti samo obnovljena građevina, već nanovo otkriveni spomenik. Zahvaljujući istraživanjima u proteklih pet godina, Notre-Dame je od jedne od najslabije poznatih katedrala izrasla u spomenik koji razumijemo do u detalje.

MARTINE REGERT voditeljica je istraživanja u Nacionalnom centru znanstvenih istraživanja (CNRS) u Nici (Francuska) u Laboratoriju za kulture i okoliš (CEPAM). Također je radila kao zamjenica znanstvenog ravnatelja Instituta za ekologiju i okoliš CNRS-a između 2017. i 2021. Diplomirana kemičarka, doktorica znanosti iz područja prapovijesti, kvalificirana u vođenju istraživanja u području kemije, razvija interdisciplinarna istraživanja kulturne baštine i arheoloških materijala. Trenutno je u sklopu CNRS-a zadužena za suvođenje znanstvenog projekta Notre-Dame u Parizu s Philippeom Dillmannom, Pascalom Liévauxom i Aline Magnien te zajedno s njima u tom kontekstu potpisuje rad „Notre-Dame u Parizu. Znanost na djelu” (zajedničko izdanje CNRS-a, Ministarstva kulture i naklade Le cherche midi).

Predavanje na francuskom uz konsekutivni prijevod na hrvatski, ulaz slobodan.

Organizatori: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Francuske u Hrvatskoj, Francuski institut Zagreb

LICITARI ZA LABANA. STOLJEĆE KAZLIŠNOG PLESA (1924. – 2024.)

Zagreb, 12. i 13. listopada 2024.

Umjetničko-znanstvenim simpozijem Licitari za Labana. Stoljeće kazališnog plesa (1924. – 2024.) obilježava se sto godina od održavanja dvaju ključnih događaja koji su obilježili povijest hrvatskoga kazališta i plesa te imali dalekosežne posljedice: gostovanja Tanzbühne Rudolfa Labana i praizvedbe prvoga nacionalnog baleta Licitarsko srce Krešimira Baranovića čiju režiju i koreografiju potpisuje Margarita Froman.

Prvi dan simpozija posvećen je Rudolfu Labanu i gostovanju njegove plesne skupine, a održat će se u HC ITI-ju (Basaričekova 24) s početkom u 12 sati.

Drugi dan simpozija posvećen je baletu Licitarsko srce te će se održati u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta (Trg Republike Hrvatske 15) s početkom u 10 sati.

Program simpozija i sažeci izlaganja dostupni su u knjizi sažetaka.

Na ovom interdisciplinarnom simpoziju sudjeluje 23 povjesničara plesa, povjesničara glazbe, teatrologa, povjesničara umjetnosti, etnologa, filmologa, skladatelja, plesača, glazbenih i plesnih pedagoga koji će iz različitih rakursa, s povijesnog gledišta i „iz prakse“ sagledati spomenute događaje i njihove reperkusije. Organizator skupa je Hrvatski centar ITI u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Odsjekom za povijest hrvatskog kazališta HAZU, Institutom za etnologiju i folkloristiku i Katedrom za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nastava na Filozofskom fakultetu za studente svih godina prijeddiplomskih i diplomskih studija počinje u utorak, 1. listopada 2024. godine.

Dana 30. rujna 2024. godine u prostorima Filozofskog fakulteta i dvorani D-VII provode se aktivnosti u okviru Orijentacijskog dana namijenjenog studentima koji prvi put dolaze na studij na Filozofski fakultet. Sastanak Uprave Fakulteta i pročelnika sa studentima prve godine prijediplomskog studija održat će se u ponedjeljak, 30. rujna 2024. godine u 10 sati u dvorani D-VII. Studenti dvopredmetnih studija mogu prisustvovati samo jednom terminu sastanka.

Uvjet za upis na diplomski studij povijest umjetnosti je završen sveučilišni prijediplomski studij povijesti umjetnosti / sveučilišni prijediplomski studij likovne kulture (za upis nastavničkog smjera isključivo sveučilišni prijediplomski studij povijesti umjetnosti ili likovne kulture).

Studij mogu upisati i prvostupnici neistovjetnih prijediplomskih studija ukoliko su prošli provjeru u okviru kvalifikacijskog ispita (pisani ispit). Ovim pristupnicima omogućen je upis samo na istraživački smjer diplomskoga studija te im se propisuju razlikovni kolegiji s prijediplomskog studija.

KVALIFIKACIJSKI ISPIT: Provodi se samo za pristupnike koji su završili neistovjetne prijediplomske studije. Na temelju rezultata kvalifikacijskog ispita, pristupnici koji su završili neistovjetne prijediplomske studije bit će rangirani u okviru razredbenog postupka zajedno s pristupnicima koji su završili prijediplomske studije povijesti umjetnosti ili likovne kulture. Kvalifikacijski ispit ne isključuje razlikovne ispite koji se polažu tijekom razlikovnog semestra/godine ili tijekom diplomskog studija.

Kvalifikacijski ispit: 21. rujna 2024. u 10:00 u predavaonici A-126

Kvalifikacijski ispit u 2. upisnom roku: 1. listopada 2024. u 17:00 u predavaonici A-126

Literatura za kvalifikacijski (pisani) ispit za studente koji su završili neistovjetne prijediplomske studije:

Penelope J. E. Davies et al., Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, Varaždin: Stanek, 2013.
Hrvatska umjetnost: povijest i spomenici, gl. ur. Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, Školska knjiga, 2010.

RAZREDBENI POSTUPAK: U okviru upisnog postupka na diplomski studij provodi se upis smjerova i modula. Pri prijavi za upis na diplomske studije (online aplikacija) studenti su obavezni navesti svoje prioritete za upis smjera/modula. Pristupnici biraju između pet mogućih opcija unutar diplomskog studija, označavajući brojem od 1 do 5 željeni odabir (1 = prvi izbor; 5 = posljednji izbor). U prijavnoj aplikaciji navedene su sljedeće opcije smjerova i modula diplomskog studija povijesti umjetnosti:

• • Nastavnički smjer
• • Istraživački smjer – modul Umjetnost antike i srednjeg vijeka
• • Istraživački smjer – modul Umjetnost renesanse i baroka
• • Istraživački smjer – modul Moderna i suvremena umjetnost
• • Istraživački smjer – modul Konzervatorstvo

Pravo odabira modula pristupnici stječu ovisno o prosjeku ocjena na temelju kojeg se formira rang lista. Za studente koji ne moraju pristupiti kvalifikacijskom ispitu u obzir se uzima prosjek ocjena na prijediplomskom studiju povijesti umjetnosti ili likovne kulture u Zagrebu ili na sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu gdje se predaju ti programi i izdaju odgovarajuće diplome prvostupnika. Za pristupnike koji moraju pristupiti kvalifikacijskom ispitu (pristupnici koji nisu završili prijediplomski studij povijesti umjetnosti ili likovne kulture) u obzir se uzima ostvareni rezultat na ispitu. Upisi na pojedine module/smjerove odvijat će se do popunjenja kvote od 15 studenata po modulu/smjeru. Nakon popunjenja kvote pojedinog modula pristupniku će biti omogućeno upisati sljedeći odabrani modul/smjer koji je naveo prilikom prijave, a sve do popunjenja ukupne upisne kvote.

RAZLIKOVNE OBAVEZE: Razlikovne ispite propisuje povjerenstvo za upis na diplomske studije po završetku upisnoga postupka, a najkasnije do kraja listopada tekuće akademske godine. Razlikovni ispiti se određuju ovisno o kolegijima koje je pristupnik položio tijekom prijediplomskoga studija. Studenti čije su razlikovne obaveze utvrđene u iznosu manjem od 15 ECTS-a upisuju diplomski studij u redovitom statusu uz obavezu polaganja razlikovnih obaveza tijekom diplomskoga studija. Studentima koji imaju obim razlikovnih obaveza veći od 15 ECTS bodova (do najviše 60 ECTS-a) omogućuje se upis razlikovnog semestra/godine u statusu polaznika cjeloživotnog obrazovanja, a ne redovnog studenta diplomskog studija.

Više o skupu: https://artins.ffzg.unizg.hr/

Kako bi provedba znanstvenog skupa bila što uspješnija tražimo volontere za tehničku pomoć pri organizaciji znanstvenog skupa (doček sudionika i plenarnih predavača, asistencija organizacijskom odboru za vrijeme održavanja skupa). Svi će volonteri po završetku skupa dobiti potvrdu o volontiranju.

Molimo zainteresirane studentice i studente da ispune obrazac nastavku:

https://docs.google.com/forms/d/1l_xzi_h2HEKPiImRwCV6ycpkJI1o29efjNAwftBZpJw/edit

Rok za prijavu je 20. travnja 2026.

Volonteri će biti obaviješteni o terminu informativnog sastanka.

Za dodatne informacije pošaljite mail na: ppocanic@m.ffzg.hr

Organizacijski odbor međunarodnog znanstvenog skupa Art in Society

Struktura studija i dodatne informacije za studente dostupni su u dokumentu na poveznici niže.

Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti – studijski program od ak. god. 2024./2025.

Studenti koji nisu ispunili obaveze (“starog”) studijskog programa koji se nakon 2025./2026. neće izvoditi imaju mogućnost prelaska na izmijenjeni studijski program, ili završetak studija prema studijskom programu koji su upisali uz obvezu upisa i polaganja zamjenskih kolegija izmijenjenoga studijskoga programa. Detalji uvjeta prelaska ili završetka studija po “starom” programu navedeni su u dokumentu na poveznici niže.

Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti – izvedba izmijenjenog studijskog programa od ak. god. 2024./2025. – informacije za studente “staroga” programa

Predavanje je otvoreno svim zainteresiranima, a više o temi i gostujućoj predavačici dostupno je u prilogu.

Svojim višedesetljetnim profesorskim te znanstvenim radom na Odsjeku za povijest umjetnosti akademkinja Vera Horvat-Pintarić odigrala je ključnu ulogu u otvaranju novih područja istraživanja u hrvatskoj povijesti umjetnosti, na prvom mjestu tema iz moderne i suvremene umjetnosti. Doprinijela je pozicioniranju Zagreba kao jednoga od glavnih središta umjetnosti u Europi od kraja 1950-ih godina, a organiziranjem izložbi, pripremama televizijskih dokumentarnih emisija i tekstovima u časopisima neizmjerno je pridonijela popularizaciji struke.

Nakon pozdravnog govora prodekana prof. dr. sc. Miljenka Jurkovića, o životu i radu Vere Horvat-Pintarić govorit će akademik Igor Fisković, prof. dr. sc. Zvonko Maković, prof. dr. sc. Frano Dulibić i prof. dr. sc. Jasna Galjer.

Pozivamo vas da nam se pridružite kako bismo odali počast akademkinji Veri Horvat-Pintarić i prisjetili se njezina doprinosa našoj struci.

čast nam je pozvati vas na predstavljanje zbornika Art and the State in Modern Central Europe (18th – 21st Century) koje će se održati u četvrtak, 9. svibnja 2024. u 18 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu Festivala povijesti Kliofest.

pozivnica

Srdačan pozdrav u ime uredništva,

Josipa Alviž
Dragan Damjanović
Jasmina Nestić
Jeremy F. Walton

Više informacija dostupno je u dokumentu u prilogu.

Termini ispita u izvanrednom ispitnom roku

prof. dr. sc. Dubravka Botica

• Arhitektura renesanse i baroka – četvrtak, 18. travnja 2024., 16.30 h, A-126
• Pluralizam stilova u arhitekturi XVII. i XVIII. stoljeća – četvrtak, 18. travnja 2024., 16.30 h, A-126

prof. dr. sc. Sanja Cvetnić / izv. prof. dr. sc. Danko Šourek, v. asist. dr. sc. Maja Žvorc

• Ikonografija nakon Tridentskoga sabora – četvrtak, 18. travnja 2024., 16.30 h, A-126

prof. dr. sc. Sanja Cvetnić / izv. prof. dr. sc. Tanja Trška, v. asist. dr. sc. Maja Žvorc

• Autopsija, arhiv, atribucija – četvrtak, 18. travnja 2024., 16.30 h, A-126

prof. dr. sc. Dragan Damjanović

• Umjetnost XIX. stoljeća – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 15.30 h, D-6
• Historicizam u hrvatskoj arhitekturi – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 15.30 h, D-6
• Izbor stila u arhitekturi 19. stoljeća – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 15.30 h, D-6

prof. dr. sc. Frano Dulibić

• Osnove likovnih umjetnosti – petak, 19. travnja 2024., 9 h, A-309

prof. dr. sc. Jasna Galjer

• Povijest i teorija dizajna – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, A-126
• Kustoske prakse – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, A-126
• Teorija umjetničke kritike – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, A-126
• Izabrane teme iz teorije umjetnosti – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, A-126
• Teorija i povijest povijesti umjetnosti – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, A-126

prof. dr. sc. Zlatko Jurić

• Interpolacije I – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, C-121
• Interpolacije II – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, C-121
• Povijest konzerviranja u Zagrebu od 1850. do 1945. – utorak, 23. travnja 2024., 9.30 h, C-121

prof. dr. sc. Zlatko Jurić / dr. sc. Višnja Bralić

• Zaštita pokretne baštine – srijeda, 24. travnja 2024., 18.30 h, A-126

prof. dr. sc. Miljenko Jurković

• Ranosrednjovjekovne klesarske radionice u Dalmaciji i Istri – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 12 h, D-14
• Odnos forme i funkcije u srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 12 h, D-14
• Karolinška Istra – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 12 h, D-14
• Starohrvatska umjetnost i kultura. Povijesni prostori Hrvatske od kasne antike do konca srednjeg vijeka – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 12 h, D-14

izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

• Umjetnost nakon 1900. – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 17 h, A-126
• Izvaneuropske kulture i moderna umjetnost – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 17 h, A-126
• Fotografija u Hrvatskoj do 1945. – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 17 h, A-126

prof. dr. sc. Nikolina Maraković

• Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 9.30 h, C-124
• Umjetnost oko godine 1000. – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 9.30 h, C-124
• Zidno slikarstvo u Italiji od 4. do 13. stoljeća – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 9.30 h, C-124
• Kasnoantička arhitektura i umjetnost u Dalmaciji – ponedjeljak, 22. travnja 2024., 9.30 h, C-124

izv. prof. dr. sc. Ana Marinković

• Osnove arhitekture – četvrtak, 18. travnja 2024., 13.15 h, A-126

prof. dr. sc. Dino Milinović

• Uvod u ikonologiju – petak, 19. travnja 2024., 12 h, C-125
• Transformacije antičkog svijeta – petak, 19. travnja 2024., 12 h, C-125
• Nova post vetera coepit: ikonografija prve kršćanske umjetnosti – petak, 19. travnja 2024., 12 h, C-125

prof. dr. sc. Ana Munk

• Umjetnost romanike – utorak, 24. travnja 2024., 11 h, A-309
• Bizantsko slikarstvo od IX. do XIV. stoljeća – utorak, 24. travnja 2024., 11 h, A-309
• Umjetnost Trecenta – utorak, 24. travnja 2024., 11 h, A-309

izv. prof. dr. sc. Jasmina Nestić / doc. dr. sc. Josipa Alviž

• Metodika nastave povijesti umjetnosti - petak, 19. travnja 2024., 15.30 h, A-126
• Nastavna sredstva za izvođenje nastave povijesti umjetnosti - petak, 19. travnja 2024., 17.30 h, C-104
• Vizualna kultura u nastavi likovne umjetnosti - petak, 19. travnja 2024., 15.30 h, A-126
• Hospitacije – petak, 19. travnja 2024., 17.30 h, C-104
• Praktikum i izvođenje nastave I – petak, 19. travnja 2024., 17.30 h, C-104
• Praktikum i izvođenje nastave II – petak, 19. travnja 2024., 17.30 h, C-104

izv. prof. dr. sc. Danko Šourek

• Hrvatska likovna baština ”između gotike i baroka” – utorak, 23. travnja 2024., 17.45 h, A-126
• Venecijanska skulptura renesanse i baroka – utorak, 23. travnja 2024., 17.45 h, A-126
• Barokna baština crkvenih redova u hrvatskoj povijesti umjetnosti – utorak, 23. travnja 2024., 17.45 h, A-126
• Zagrebačka umjetnička baština XVI. – XVIII. stoljeća – utorak, 23. travnja 2024., 17.45 h, A-126
• Barokna skulptura kontinentalne Hrvatske – utorak, 23. travnja 2024., 17.45 h, A-126

prof. dr. sc. Marko Špikić

• Povijest i teorija konzervacije u Europi u 19. i 20. stoljeću – srijeda, 24. travnja 2024., 11 h
• Konzerviranje europskih spomenika 1800-1850. – srijeda, 24. travnja 2024., 11 h
• Zaštita spomenika kulture – srijeda, 24. travnja 2024., 11 h
• Povijest i teorija konzervacije u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću – srijeda, 24. travnja 2024., 11 h

doc. dr. sc. Ivana Tomas / prof. dr. sc. Zlatko Jurić

• Zaštita nepokretne baštine – srijeda, 24. travnja 2024., 9.30 h, C-121

doc. dr. sc. Ivana Tomas

• Umjetnost gotike – petak, 19. travnja 2024., 13.30 h, C-101
• Gotičke katedrale Francuske – petak, 19. travnja 2024., 13.30 h, C-101
• Srednjovjekovna umjetnost južne Dalmacije – petak, 19. travnja 2024., 13.30 h, C-101
• Srednjovjekovna umjetnost Venecije – petak, 19. travnja 2024., 13.30 h, C-101

izv. prof. dr. sc. Tanja Trška

• Likovne umjetnosti renesanse i baroka – petak, 19. travnja 2024., 18.30 h, A-126 (pismeni ispit)
• izborni kolegiji (obavezna najava mailom najmanje tjedan dana prije ispita radi otvaranja ispitnog termina u ISVU) – petak, 19. travnja 2024., 18.30 h, A-126

izv. prof. dr. sc. Tin Turković

• Umjetnost antike – petak, 19. travnja 2024., 12 h, C-125

izv. prof. dr. sc. Maja Zeman

• Antička i kasnoantička ladanjska arhitektura na istočnoj obali Jadrana – četvrtak, 18. travnja 2024., 9 h, C-124
• Rezidencijalna arhitektura rimskog svijeta – četvrtak, 18. travnja 2024., 9 h, C-124
• Kasnoantička arhitektura i umjetnost u Dalmaciji – četvrtak, 18. travnja 2024., 9 h, C-124

Dodatne informacije o natječaju i popratna dokumentacija dostupni su na internetskim stranicama Filozofskog fakulteta.

Na natječaj možete prijaviti grafičko rješenje svojeg likovnog rada, sliku, fotografiju, kolaž ili bilo koji drugi digitalni vizualni materijal.

Grafičko rješenje treba biti:

• u A3 veličini papira
• u .jpg/.jpeg (u razini kvalitete 100%), .png, .tif/.tiff ili .pdf formatu
• u minimalnoj rezoluciji 300 dpi, idealno 1.200 dpi (svi slikovni elementi koji su dio grafičkog tješenja moraju imati minimalnu rezoluciju 300 dpi)
• preporučeni profil boje: CMYK US Web Coated (SWOP) v2
• maksimalna veličina datoteke: 10 MB
• prijavljeno na natječaj isključivo putem službene prijavnice dostupne na: https://bit.ly/DOV2024-plakat

Tehnika i program za izradu grafičkog rješenja plakata su potpuno slobodni uz nekoliko obaveznih informativnih elemenata o Danu otvorenih vrata koji moraju biti uklopljeni u prijedlog:

• Datum održavanja: 23. 3. 2024.
• Mjesto održavanja: Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, Zagreb
• 150. obljetnica Filozofskog fakulteta

Natječaj je otvoren od 29. siječnja DO 19. VELJAČE 2024.

Fakultet zadržava pravo ne odabrati niti jedno predloženo grafičko rješenje.

Molbu sačinjava ispunjeni Obrazac za prijavu diplomskoga rada, potpisan od strane predloženoga mentora i studenta. Ispunjeni i potpisani Obrasci dostavljaju se elektronskim putem u jpeg, PDF ili Word formatu na mail adresu tajništva Odsjeka (povijest.umjetnosti@ffzg.hr). U nedostatku potpisa mentora priznavat će se i izravni pristanak mentora e-mailom studentu i/ili tajništvu.

Predložene teme i mentori diplomskih radova bit će uvršteni na dnevni red redovite sjednice Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti u veljači 2024. godine. Naknadne prijave tema diplomskih radova neće se prihvaćati.

Obavezni kolegiji

Umjetnost XIX. stoljeća

Predavanje i seminari iz kolegija »Umjetnost XIX. stoljeća« neće se održati u četvrtak, 5. listopada 2023. zbog službene spriječenosti prof. dr. sc. Dragana Damjanovića i asist. Patricije Počanić. Uvodno predavanje  i seminari iz kolegija »Umjetnost XIX. stoljeća« održat će se u četvrtak, 12. listopada 2023. u redovitim terminima. Seminari će se održati prema sljedećem rasporedu u grupama:

• Seminar 1 – prezimena od A do G
• Seminar 2 – prezimena od H do M
• Seminar 3 – prezimena od N do Ž

Umjetnost nakon 1900.

Predavanje i seminari iz kolegija »Umjetnost nakon 1900.« neće se održati u srijedu, 4. listopada 2023. zbog službene spriječenosti izv. prof. dr. sc. Lovorke Magaš Bilandžić i asist. Patricije Počanić. Uvodno predavanje  i seminari iz kolegija »Umjetnost nakon 1900.« održat će se u srijedu, 11. listopada 2023. u redovitim terminima. Seminari će se održati prema sljedećem rasporedu u grupama:

• Seminar 1 – prezimena od A do Đ
• Seminar 2 – prezimena od G do L
• Seminar 3 – prezimena od M do Ž

Izborni kolegiji

Nova post vetera coepit: ikonografija prve kršćanske umjetnosti (III.-IV. stoljeće)

Nastava počinje u petak, 13. listopada 2023. u redovitom terminu.

Diplomski studij

»Hrvatska likovna baština ‘između gotike i baroka«

Nastava iz kolegija »Hrvatska likovna baština ‘između gotike i baroka« započet će u srijedu, 11. listopada 2023., u predviđenom terminu (9:30-11:45, A-126).

Autopsija, arhiv, atribucija

Nastava započinje u ponedjeljak, 9. listopada 2023. u redovitom terminu.

Pluralizam stilova u arhitekturi XVII. i XVIII. stoljeća

Nastava započinje u četvrtak, 12. listopada 2023. u redovitom terminu.

Izbor stila u arhitekturi XIX. stoljeća / Historicizam u hrvatskoj arhitekturi

Predavanja iz kolegija »Izbor stila u arhitekturi XIX. stoljeća« i »Historicizam u hrvatskoj arhitekturi« započet će 11., odnosno 13. listopada 2023., budući da ih pohađaju i studenti prve godine diplomskog studija za koje predavanja započinju tek od 9. listopada.

Na tragu širokog spektra povijesno-umjetničkih, književnih ali i kulturoloških tema kojima se bavio Cvito Fisković, te s obzirom na njegovu istaknutu ulogu u zaštiti spomenika, i ove godine se na znanstvenom skupu okuplja četrdesetak sudionika iz Hrvatske i inozemstva.

Prostor Jadrana i njegova zaleđa odavna je prepoznat kao mjesto dodira dvaju kulturno-umjetničkih krugova. Iza sažetih odrednica Istoka i Zapada krije se pritom niz društvenih, političkih, vjerskih i likovnih fenomena ključnih za oblikovanje povijesnoumjetničke slike Mediterana od antike do modernoga doba. Jadran kao mjesto susreta velikih europskih i azijskih civilizacija predstavlja stoga trajnu i gotovo neiscrpnu temu znanstvenog proučavanja kako povjesničara, arheologa tako i povjesničara umjetnosti, kulturnih antropologa i drugih istraživača. Naznačeni povijesni dodiri obuhvaćaju pak složeni spektar procesa – poput utjecaja oblikovnih, stilskih i ikonografskih rješenja, migracija djela, tehnika, materijala, umjetnika i naručitelja – koji su se u širokom vremenskom luku odvijali duž rubova grčkoga i rimskoga svijeta, istočnoga i zapadnoga carstva, kršćanstva i islama.

Program i knjižnica sažetaka

ako imate ikakvih pitanja o studiju, ili vam je potreban savjet, možete se obratiti našim mentorima-nastavnicima:

1. Za prijediplomski studij i istraživačke smjerove diplomskog studija:

• prof. dr. sc. Dragan Damjanović i izv. prof. dr. sc. Danko Šourek (zamjenik)

2. Za prijediplomski studij i nastavnički smjer diplomskog studija:

• doc. dr. sc. Josipa Alviž i izv. prof. dr. sc. Jasmina Nestić (zamjenica)

Uvjet za upis na diplomski studij povijest umjetnosti je završen sveučilišni prijediplomski studij povijesti umjetnosti; sveučilišni prijediplomski studij likovne kulture (za upis nastavničkog smjera isključivo sveučilišni prijediplomski studij povijesti umjetnosti ili likovne kulture).

Studij mogu upisati i prvostupnici drugih srodnih ili neistovjetnih prijediplomskih studija ukoliko su prošli provjeru u okviru kvalifikacijskog ispita (pismeni ispit). Ovim pristupnicima omogućen je upis samo na istraživački smjer diplomskoga studija te im se propisuju razlikovni kolegiji s prijediplomskog studija.

KVALIFIKACIJSKI ISPIT: Provodi se samo za pristupnike koji su završili srodne ili neistovjetne prijediplomske studije (Odluka Vijeća Odsjeka od 5. svibnja 2021.) Na temelju rezultata kvalifikacijskog ispita (pismenog ispita), pristupnici koji su završili srodne ili neistovjetne prijediplomske studije bit će rangirani u okviru razredbenog postupka zajedno s pristupnicima koji su završili prijediplomske studije povijesti umjetnosti ili likovne kulture. Kvalifikacijski ispit ne isključuje razlikovne ispite koji se polažu tijekom razlikovnog semestra/godine ili tijekom diplomskog studija. Razlikovne ispite propisuje povjerenstvo za upis na diplomske studije po završetku upisnoga postupka, a najkasnije do kraja listopada tekuće akademske godine. Razlikovni ispiti se određuju ovisno o kolegijima koje je pristupnik položio tijekom prijediplomskoga studija.

Kvalifikacijski ispit: 25. rujna 2023. u 9:00 u predavaonici A-126

Literatura za kvalifikacijski (pismeni) ispit za studente koji su završili srodne ili neistovjetne prijediplomske studije:

• Penelope J. E. Davies et al., Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, Varaždin: Stanek, 2013.
• Hrvatska umjetnost: povijest i spomenici, gl. ur. Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, Školska knjiga, 2010.

Od ak. god. 2015./2016. u okviru upisnog postupka na diplomski studij provodi se upis smjerova i modula. Pravo odabira modula pristupnici stječu ovisno o prosjeku ocjena na završenom prijediplomskom studiju povijesti umjetnosti ili likovne kulture, ili na temelju rezultata kvalifikacijskog ispita (pristupnici koji nisu završili prijediplomski studij povijesti umjetnosti ili likovne kulture).

Osim dokumentacije propisane u okviru upisnog postupka na razini Fakulteta, svi pristupnici trebaju tajništvu Odsjeka za povijest umjetnosti najkasnije do 22. rujna 2023. godine, elektronskim putem (povijest.umjetnosti@ffzg.hr) dostaviti ispunjeni Obrazac za prijavu za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti (dostupan u tajništvu i na internetskim stranicama Odsjeka), u kojemu navode prioritete modela diplomskoga studija povijesti umjetnosti. Upućujemo studente da i u online prijavi za upis na diplomske studije ispune svoje prioritete za upis smjera/modula. Pristupnici biraju između pet mogućih opcija unutar diplomskoga studija, označavajući brojem od 1 do 5 željeni odabir (1 = prvi izbor; 5 = posljednji izbor). Na obrascu su navedene sljedeće opcije unutar diplomskoga studija povijesti umjetnosti:

• Nastavnički smjer
• Istraživački smjer – modul Umjetnost antike i srednjeg vijeka
• Istraživački smjer – modul Umjetnost renesanse i baroka
• Istraživački smjer – modul Moderna i suvremena umjetnost
• Istraživački smjer – modul Konzervatorstvo

Prioritet pri upisu modula/smjerova određuje se na temelju prosjeka ocjena na završenom prijediplomskom studiju. To znači da će se u prosjek ocjena ubrajati sve ocjene ostvarene na studiju povijesti umjetnosti ili likovne kulture u Zagrebu ili na sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu gdje se predaju ti programi i izdaju odgovarajuće diplome prvostupnika, ili na drugom prijediplomskom sveučilišnom studiju (za pristupnike koji su završili srodne ili neistovjetne studije, ovisno o rezultatu kvalifikacijskog postupka). Upisi na pojedine module/smjerove odvijaju se do popunjenja kvote od 15 studenata po modulu/smjeru. Nakon popunjenja kvote pristupniku će biti omogućeno upisati sljedeći odabrani modul/smjer koji je naveo na prijavnom obrascu.

KLASIFIKACIJSKI POSTUPAK: raspoređivanje kandidata na module/smjerove povjerenstvo će izvršiti kroz zadani program/aplikaciju, a konačni rezultati objavit će se prema rokovima propisanima od strane Fakulteta.

program i knjižica sažetaka

Više o okruglom stolu: https://www.artun.ee/en/calendar/war-on-monuments-debates-over-russian-soviet-heritage-in-eastern-and-central-europe-since-2022/

Prijenos (live stream): https://www.facebook.com/events/193032330175200?ref=newsfeed

Deseti Festival povijesti Kliofest – program

Budući da još ima mjesta u autobusu, pozivaju se i studenti koji ne slušaju taj kolegij da se prijave. Prijave se zaprimaju do popunjenja kapaciteta na e-mail adresu mjurkovic@ffzg.hr.

Sastav stručnoga povjerenstva za obranu rada je: prof. dr. sc. Frano Dulibić, prof. dr. sc. Dragan Damjanović, dr. sc. Marina Bregovac Pisk, znan. sur.

Termini ispita u izvanrednom ispitnom roku

dr. sc. Josipa Alviž, doc. / dr. sc. Jasmina Nestić, doc.

• Metodika nastave povijesti umjetnosti – petak, 14. travnja 2023., 15.30 h, A-126
• Nastavna sredstva za izvođenje nastave povijesti umjetnosti – petak, 14. travnja 2023., 17.30 h, C-104
• Vizualna kultura u nastavi likovne umjetnosti – petak, 14. travnja 2023., 15.30 h, A-126
• Hospitacije – petak, 14. travnja 2023., 17.30 h, C-104
• Praktikum i izvođenje nastave I – petak, 14. travnja 2023., 17.30 h, C-104
• Praktikum i izvođenje nastave II – petak, 14. travnja 2023., 17.30 h, C-104

Raspored ispita u izvanrednom ispitnom roku za kolegije Nastavničkog modula diplomskog studija dostupan je na poveznici http://czon2.ffzg.hr/redoviti-studij/redoviti-studij-ispitni-rokovi

dr. sc. Dubravka Botica, red. prof. (obavezna potvrda izlaska na ispit na dan održavanja ispita do 12 sati na dbotica@ffzg.hr)

• Arhitektura renesanse i baroka – četvrtak, 6. travnja 2023., 16.30 h, A-126
• Arhitektura 16. do 18. stoljeća u srednjoj Europi – četvrtak, 6. travnja 2023., 16.30 h, A-126

dr. sc. Sanja Cvetnić, red. prof.

• Autopsija, arhiv, atribucija – utorak, 11. travnja 2023., 14 h, C-106
• Ikonografija nakon Tridentskoga sabora – utorak, 11. travnja 2023., 14 h, C-106
• Frankapani kao naručitelji – utorak, 11. travnja 2023., 14 h, C-106

dr. sc. Dragan Damjanović, red. prof.

• Umjetnost XIX. stoljeća – četvrtak, 6. travnja 2023., 8 h, D-V
• Historicizam u hrvatskoj arhitekturi – četvrtak, 6. travnja 2023., 8 h, D-V
• Izbor stila u arhitekturi 19. stoljeća – četvrtak, 6. travnja 2023., 8 h, D-V

dr. sc. Frano Dulibić, red. prof.

• Osnove likovnih umjetnosti – utorak, 4. travnja 2023.,  11 h, A-215

dr. sc. Jasna Galjer, red. prof.

• Teorija i povijest povijesti umjetnosti – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 8.30 h, D-VI
• Povijest i teorija dizajna – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 8.30 h, D-VI
• Kustoske prakse – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 8.30 h, D-VI

dr. sc. Zlatko Jurić, red. prof.

• Zaštita nepokretne baštine – petak, 14. travnja 2023., 9 h, C-121
• Interpolacije I – petak, 14. travnja 2023., 9 h, C-121
• Interpolacije II – petak, 14. travnja 2023., 9 h, C-121
• Povijest konzerviranja u Zagrebu od 1850. do 1945. – petak, 14. travnja 2023., 9 h, C-121

dr. sc. Zlatko Jurić, red. prof. / dr. sc. Višnja Bralić

• Zaštita pokretne baštine – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 8 h, A-126

dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.

• Karolinška Istra – petak, 14. travnja 2023., termin prema dogovoru mailom (mjurkovi@ffzg.unizg.hr)
• Ranosrednjovjekovne klesarske radionice u Dalmaciji i Istri – petak, 14. travnja 2023., termin prema dogovoru mailom (mjurkovi@ffzg.unizg.hr)
• Odnos forme i funkcije u srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi – petak, 14. travnja 2023., termin prema dogovoru mailom (mjurkovi@ffzg.unizg.hr)
• Starohrvatska umjetnost i kultura. Povijesni prostor Hrvatske od kasne antike do konca srednjeg vijeka – petak, 14. travnja 2023., termin prema dogovoru mailom (mjurkovi@ffzg.unizg.hr)

dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof. / dr. sc. Maja Zeman, doc.

• Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 13 h, C-124

dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, izv. prof.

• Umjetnost nakon 1900. – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 18 sati, DVI
• Izvaneuropske kulture i moderna umjetnost – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 18 h, D-VI
• Fotografija u Hrvatskoj do 1945. – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 18 h, D-VI

dr. sc. Nikolina Maraković, izv. prof. (slobodni studijski semestar) – najava mailom (nmarakov@ffzg.hr)

dr. sc. Ana Marinković, doc.

• Osnove arhitekture – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 10.15 h, A-301

dr. sc. Predrag Marković, izv. prof. (obavezna najava mailom 24 sata prije ispita)

• Dalmatinske katedrale – utorak, 4. travnja 2023., 10.30 h, C-106
• Samostanska arhitektura Hrvatske – utorak, 4. travnja 2023., 10.30 h, C-106
• Gotička arhitektura Istre – utorak, 4. travnja 2023., 10.30 h, C-106

dr. sc. Dino Milinović, red. prof.

• Nova post vetera coepit: ikonografija prve kršćanske umjetnosti (III.-IV. stoljeće) – utorak, 4. travnja 2023., 11 h, C-125
• Transformacije antičkog svijeta – utorak, 4. travnja 2023., 11 h, C-125

dr. sc. Dino Milinović, red. prof. / dr. sc. Danko Šourek, izv. prof.

• Uvod u ikonologiju – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 12.30 h, C-101 (uz prethodnu najavu mailom na: dsourek@ffzg.hr)

dr. sc. Ana Munk, izv. prof.

• Umjetnost romanike – srijeda, 12. travnja 2023., 9.30 h, A-126
• Transforming Encounters: American Art of the 19th and 20th Centuries – srijeda, 12. travnja 2023., 9.30 h, A-126
• Bizantsko slikarstvo od IX. do XIV. stoljeća – srijeda, 12. travnja 2023., 9.30 h, A-126
• Umjetnost Trecenta – srijeda, 12. travnja 2023., 9.30 h, A-126

dr. sc. Danko Šourek, izv. prof.

• Hrvatska likovna baština »između gotike i baroka« – četvrtak, 6. travnja 2023., 16.30 – 18 h, A-126
• Barokna baština crkvenih redova u hrvatskoj povijesti umjetnosti – četvrtak, 6. travnja 2023., 16.30 – 18 h, A-126
• Zagrebačka umjetnička baština XVI. – XVIII. stoljeća – četvrtak, 6. travnja 2023., 16.30 – 18 h, A-126
• Barokna skulptura kontinentalne Hrvatske – četvrtak, 6. travnja 2023., 16.30 – 18 h, A-126
• Venecijanska skulptura renesanse i baroka – četvrtak, 6. travnja 2023., 16.30 – 18 h, A-126

dr. sc. Marko Špikić, red. prof.

• Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stoljeću – srijeda, 12. travnja 2023., 15.30 h, F-316
• Roma instaurata – grad Rim od Petrarce do Rafaela – srijeda, 12. travnja 2023., 15.30 h, F-316

dr. sc. Ivana Tomas, doc.

• Umjetnost gotike – petak, 14. travnja 2023., 13.15 h, C-101
• Gotičke katedrale Francuske – petak, 14. travnja 2023., 13.15 h, C-101
• Srednjovjekovna umjetnost Venecije – petak, 14. travnja 2023., 13.15 h, C-101
• Srednjovjekovna umjetnost južne Dalmacije – petak, 14. travnja 2023., 13.15 h, C-101

dr. sc. Tanja Trška, doc.

• Likovne umjetnosti renesanse i baroka – četvrtak, 13. travnja 2023., 16.30 h, A-126
• Venecijansko slikarstvo od XV. do XVIII. stoljeća – četvrtak, 13. travnja 2023., 16.30 h, A-126
• Likovna baština Dubrovačke Republike od XVI. do XVIII. stoljeća: atribucija, stil, ikonografija – četvrtak, 13. travnja 2023., 16.30 h, A-126

dr. sc. Tin Turković, doc.

• Umjetnost antike – srijeda, 12. travnja 2023., 11 h, C-124

dr. sc. Maja Zeman, doc.

• Antička i kasnoantička ladanjska arhitektura istočne obale Jadrana – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 15 h, C-124
• Rezidencijalna arhitektura rimskog svijeta – ponedjeljak, 3. travnja 2023., 15 h, C-124

U zborniku je prikazana povijest duge tradicije podučavanja povijesti umjetnosti i razmatraju se neke od važnih prijelomnih točaka i promjena u toj dugoj povijesti. U fokusu su velikani struke i najvažniji protagonisti koji su bili djelatni na Katedri zatim Seminaru i naposljetku Odsjeku za povijest umjetnosti, prikazani u istraživačkom i didaktičko-pedagoškom aspektu njihova djelovanja. Osvrt na povijest podučavanja povijesti umjetnosti zaključuje se pogledom u budućnost, promišljanjem novih nastavih metoda i kurikula, ali i same struke povijesti umjetnosti okrenute prema izazovima budućnosti.

Zbornik će predstaviti urednici prof. dr. sc. Dubravka Botica i prof. dr. sc. Miljenko Jurković, recenzent dr. sc. Milan Pelc, pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić i predsjednik DPUH-a prof. dr. sc. Dino Milinović.

Uvodno predavanje  i seminari iz kolegija »Umjetnost XIX. stoljeća« održat će se u četvrtak, 12. listopada 2023. u redovitim terminima. Seminari će se održati prema sljedećem rasporedu u grupama:

• Seminar 1 – prezimena od A do G
• Seminar 2 – prezimena od H do M
• Seminar 3 – prezimena od N do Ž

Konferencija je organizirana u sklopu HRZZ projekta Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas (voditelj prof. dr. sc. Dragan Damjanović).

Više o konferenciji dostupno je na mrežnoj stranici konferencije.

program konferencije

Prijave na natječaj predaju se do zaključno 31. SIJEČNJA 2023. godine.

• Tekst Natječaja
• Obrazac za prijavu studentskih projekata (2023.)
• Pravilnik o sufinanciranju projekata studenata, studentskih klubova i studentskih udruga Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Molbu sačinjava ispunjeni Obrazac za prijavu diplomskoga rada, potpisan od strane predloženoga mentora i studenta. Ispunjeni i potpisani Obrasci dostavljaju se elektronskim putem u jpeg, PDF ili Word formatu na mail adresu tajništva Odsjeka (povijest.umjetnosti@ffzg.hr). U nedostatku potpisa mentora priznavat će se i izravni pristanak mentora e-mailom studentu i/ili tajništvu.

Predložene teme i mentori diplomskih radova bit će uvršteni na dnevni red 5. redovite sjednice Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti krajem siječnja 2023. godine. Naknadne prijave tema diplomskih radova neće se prihvaćati.

Navedeni studenti trebaju do 28. veljače 2023. godine ispuniti sve svoje studentske obveze, uključujući i izrade i obrane završnih i diplomskih ispita jer im OD 1. OŽUJKA 2023. GODINE PRESTAJU STUDENTSKA PRAVA istekom vremena dvostruko duljeg od propisanog trajanja studija i VIŠE NEĆE MOĆI ZAVRŠITI STUDIJ.

Molbe za produljenje statusa studenta NEĆE SE ODOBRAVATI.

pozivnica

Izložba Tomislav Krizman – oprema knjiga i časopisa priređena je kao popratni program znanstveno-stručnog skupa Tomislav Krizman i njegov doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti koji se održao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 29. i 30. rujna 2022. i kojim je obilježena 140. godišnjica umjetnikova rođenja. Na izložbi je predstavljen izbor knjiga i časopisa iz fonda Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje je oblikovao Tomislav Krizman (1882. – 1955.) i među kojima se nalaze neka od njegovih antologijskih rješenja. Izložene knjige i časopisi nadopunjeni su digitalnim ispisima ostalih Krizmanovih realizacija kako bi se dobio temeljit uvid u njegovo djelovanje na tom području.

Više o Krizmanovoj opremi knjiga i časopisa možete pročitati na poveznici.