Zagrebačka umjetnička baština XVI.-XVIII. stoljeća (modul 2)

ECTS: 5
semestar: ljetni

Tip izbornosti: C2

Oblik nastave: 30P/15S/0V

Ciljevi kolegija: Upoznavanje studenata s umjetničkom baštinom Zagreba u rasponu od XVI. do kraja XVIII. stoljeća u okviru širega hrvatskoga i europskoga povijesnoumjetničkoga konteksta i stilskih pojava renesanse, manirizma i baroka. Uvidi u umjetnička djela sačuvana in situ, dislocirana djela (npr. inventar zagrebačke katedrale prije potresa 1880. godine, inventari nekadašnjih crkava kapucina i klarisa) te djela sačuvana u muzejskim zbirkama (Muzej Grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije).

Očekivani ishodi učenja: Znanja: poznavanje umjetnika i djela iz zagrebačke umjetničke baštine te razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta; vještine: prepoznavanje djela iz zagrebačke umjetničke baštine, uočavanje stilskih značajki i datacija; kompetencije: interpretacija odabranih djela i pojava.

Ispit: pismeni

Literatura

Obavezna

  • Anđela Horvat, »Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj (Uvod)«, u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982., str. 3-13;
  • Ana Deanović, »Zagrebačka katedrala od XI. do sredine XIX. stoljeća«, u: A. Deanović, Ž. Čorak, N. Gattin, Zagrebačka katedrala, Zagreb: Globus – Kršćanska sadašnjost, 1989., str. 8-90;
  • Lelja Dobronić, Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb: Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja);
  • Lelja Dobronić, Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb: Školska knjiga, 1992. (odabrana poglavlja);
  • Lelja Dobronić, Renesansa u Zagrebu, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1994.;
  • Katarina Horvat-Levaj, Doris Baričević, Mirjana Repanić-Braun, Akademska crkva Sv. Katarine u Zagrebu, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2011.

Dodatna

  • Anđela Horvat, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnoga dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975. (odabrana poglavlja);
  • Doris Baričević, »Barokna skulptura na Gradecu«, u: AA.VV., Zagrebački Gradec 1242 – 1850., Zagreb: Grad Zagreb, 1994., str. 343-368;
  • Tomislav Premerl, »Graditeljski razvoj ksaverskoga svetišta«, u: AA.VV., Svetište svetoga Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Povodom 75. obljetnice dolaska franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagreb, Zagreb: Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša, 1998., str. 31-54;
  • Danko Šourek, »Donatorska i naručiteljska djelatnost zagrebačkoga kanonika Ivana Znike«, u: Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 9 (2005.), str. 327-410;
  • Jelena Hotko, »Naručiteljska i donatorska djelatnost hrvatske plemkinje Helene Patačić«, u: Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 10 (2006.), str. 465-608;
  • AA.VV., Crkva sv. Marka u Zagrebu. Arhitektura, povijest, obnova, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2013.;
  • Danko Šourek, »Virtualna katedrala Artura Schneidera«, u: AA.VV., Artur Schneider 1879. – 1946. (Hrvatski povjesničari umjetnosti), Zagreb: Društvo povjeničara umjetnosti Hrvatske, 2016., str. 161-189;
  • Danko Šourek, »Arpadian Royal Cult in the Zagreb Cathedral: From Gothic to Baroque«, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 41 (2017.), str. 47-58;
  • Članci iz časopisa Peristil, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Kaj i dr.

ažurirano: 30 Rujan, 2018