dr. sc. Dubravka Botica redoviti profesor 

Biografija

Rođena je 1976. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Od 1994. do 1999. studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studijske grupe germanistike i povijesti umjetnosti. Na znanstvenom poslijediplomskom studiju povijesti umjetnosti magistrirala je 2003. godine radnjom Sakralna arhitektura Vrbovečkog arhiđakonata od XVII. do sredine XIX. stoljeća. Doktorsku disertaciju pod nazivom Četverolisne crkve u srednjoj Europi – problem tipologije sakralne arhitekture XVIII. stoljeća, izradila je na Odsjeku za povijest umjetnosti kod mentora dr. sc. Vladimira Markovića, red. prof. u miru, a obranila ju je 2007. godine. U više navrata usavršavala se u inozemstvu, tijekom 2002. i 2006./2007. boravila je kao stipendist DAAD-a na višemjesečnom studijskom boravku na Ludwig-Maximilians-Universität, odnosno Zentralinstitut für Kunstgeschichte u Münchenu, te u više navrata na Institut für Kunstgeschichte Universität Wien u Austriji.
Od prosinca 1999. godine zaposlena je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojemu je 2000. izabrana u zvanje asistenta, 2010. godine u zvanje docenta, 2015. u zvanje izvanrednog profesora, a 2021. u zvanje redovitog profesora. Drži nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju na Katedri za umjetnost renesanse i baroka, te na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti umjetnosti. Član je stručnog vijeća poslijediplomskog doktorskog studija Hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Njezino područje istraživanja usmjereno je na umjetnost i arhitekturu novog vijeka, posebno na mjesto hrvatske arhitekture u srednjoeuropskom kontekstu, zatim istraživanje uloge naručitelja i formiranja zbirki te povijest i metodologiju povijesti umjetnosti. Sudjelovala je na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata MZOS-a, na projektu Umjetnička topografija Krapinsko-zagorske županije na Institutu za povijest umjetnosti, a na projektu Likovni leksikon Hrvatskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« bila je urednica za razdoblje baroka i rokokoa. Od 2010. do 2014. bila je voditeljica nastavno-istraživačkog projekta Multidisciplinarna istraživanja kompleksa dvorca Brezovica koji je dobio Povelju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2012. godinu te dvije Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Koautorica je izložbe i istoimenog kataloga Arhitektura i performans: grafike iz Kraljevskog kabineta Luja XIV, Muzej za umjetnosti i obrt u Zagrebu, održane 2015. godine. Za tu izložbu te znanstvenu knjigu Barokne četverolisne crkve u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Školska knjiga, Zagreb, 2015.) dobila je Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 2016. godinu. Sudjelovala je u izložbenom projektu Veličanstveni Vranyczanyevi (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2016.), koji je dobio Povelju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2016. godinu te u izložbenom projektu Ars et Virtus: Hrvatska-Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine, realiziranom 2021. u Galeriji Klovićevi dvori i u Mađarskom nacionalnom muzeju. Vodila je nekoliko institucijskih projekata na Filozofskom fakultetu. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, European Architectural History Network, Hrvatskog alumni DAAD kluba, te SOG18 (Gesellschaft zur Erforschung des 18. Jahrhunderts im südöstlichen Europa) u Grazu. S Teodorom Shek-Brnardić pokrenula je krajem 2022. istraživačku grupu IGOS za istraživanje 18. stoljeća u hrvatskim zemljama. Bavi se i prevođenjem stručnih tekstova iz povijesti umjetnosti s njemačkog jezika.