Oblik nastave: 15P/15S/0V
Sadržaj kolegija: Kolegij se temelji na upoznavanju s osnovama arhivskoga rada i usvajanju metodologije za korištenje pisanih izvora u povijesnoumjetničkoj analizi. Glavni cilj kolegija je snalaženje u pisanim (uglavnom arhivskim) izvorima u smislu pronalaženja adekvatnih izvora za potrebe određenog istraživanja te njihovo kritičko čitanje. Svaka nastavna jedinica bit će popraćena odabranim primjerima (kako objavljenim studijama tako i neposrednom analizom neobjavljenog materijala) s područja istočne obale Jadrana iz razdoblja kasnoga srednjeg te ranoga novog vijeka. Proučavat će se uloga neposrednih (ugovora, oporuka, inventara), kao i posrednih izvora (posebice onih vezanih uz liturgiju i javne blagdane) pri dataciji i atribuciji, kao i pitanju narudžbe i šireg povijesnog konteksta nastanka umjetničkog djela. Unutar samih liturgijskih izvora, poseban će naglasak biti stavljen na odnos teksta i slike (minijature). Također će se analizirati suvremeni opisi u hagiografijama, kronikama, »pohvalama gradova« i putopisima koji se tiču rekonstrukcije originalnih arhitektonskih oblika pojedinih građevina, ali i (u trenutku nastanka izvora) značajnijih umjetničkih djela. Posebna će pažnja biti posvećena ulozi statutarnih odredbi (poglavito dubrovačkoga Statuta) u oblikovanju urbanističkih cjelina, kao i upotreba katastika u pokušaju njihove rekonstrukcije. Konačno, razmatrat će se višestruke mogućnosti korištenja podataka u zapisima biskupskih i apostolskih vizitacija. Studentski seminarski radovi bit će prezentirani u obliku samostalne analize pojedinih dokumenata (u usmenom i pismenom obliku), a od studenata se očekuje i tjedno savladavanje propisane literature, kao i objavljenih i neobjavljenih izvora koji nisu posebno navedeni u literaturi.
Cilj kolegija: Usvajanje osnovnih tipova pisanih izvora relevantnih za likovne i primjenjene umjetnosti te arhitekturu i urbanizam; upoznavanje s najvažnijim fondovima hrvatskih i odnosnih talijanskih arhiva; snalaženje u objavljenom i neobjavljenom arhivskom materijalu; osnove paleografije; usvajanje metodologije za kritički rad na pisanim izvorima i njihovo korištenje u povijesnoumjetničkoj analizi; upotreba pisanih izvora u proučavanju likovnih djela, arhitekture i urbanizma srednjeg i ranog novog vijeka.
Ispit: usmeni
Literatura
- Belamarić, Joško, »Prilozi opusu Nikole Vladanova u Šibeniku«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 41 (2005.-2007.), str. 159-185;
- Cvetnić, Sanja, »Likovni i pisani izvori za slikane medaljone s čudima Majke Božje Remetske Ivana Krstitelja Rangera u Remetama«, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 29 (2005), str. 187-200;
- Fisković, Cvito, Opis trogirske katedrale iz XVIII stoljeća, Split; Bihać: Hrvatsko društvo za istraživanje domaće povijesti, 1940.;
- Fisković, Cvito, Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku, Zagreb: Matica hrvatska, 1947.;
- Fisković, Cvito, »Pri kraju razgovora o dubrovačkoj Divoni«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 11 (1959.), str. 106-117;
- Josipović, Ivan, »Nikola Firentinac i Alešijeva Krstionica Trogirske katedrale«, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 33 (2009.), str. 47-66;
- Kovačić, Vanja; Neralić, Jadranka, »Ymago angeli trogirskog zlatara Tome Radoslavića«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 41 (2005.-2007.), str. 199-236;
- Marinković, Ana, »Teritorijalno širenje dubrovačke komune/Republike i crkve njezinih svetaca zaštitnika«, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 45 (2007.), str. 219-234;
- Prelog, Milan, »Dubrovački statut i izgradnja grada (1272.-1972.)«, u: Peristil 14-15 (1971.-1972.), str. 82-94;
- Vojvoda, Rozana, »Sanktorali beneventanskih rukopisa dalmatinske provenijencije – veza teksta i slike«, u: Hagiologija: Kultovi u kontekstu, ur. Ana Marinković i Trpimir Vedriš, Zagreb: Leykam International, 2008., str. 89-104.