*OBAVEZAN KOLEGIJ MODULA 2 (UMJETNOST RENESANSE I BAROKA)
Tip izbornosti: C2
Oblik nastave: 30P/15S/0V
Sadržaj kolegija: Kolegij daje uvid u posebnosti stilskih pojava u hrvatskoj likovnoj baštini (kao dijelu srednjoeuropske baštine) u odnosu na stilsku kronologiju u velikim umjetničkim središtima koje su studenti upoznali na premetu preddiplomskoga studija Likovne umjetnosti renesanse i baroka. Što su to stilski hibridi (gotička i renesansna ili renesansna i maniristička obilježja u jednom djelu, barokni manirizam, kasnobarokni manirizam, kasnobarokni klasicizam), čime su uvjetovana kašnjenja u prihvatu pojedinih stilskih oblika, mogu li se ona doista pravilno razumjeti kao stilske »retardacije«, je li selektivnost u korištenju pojedinih stilskih rješenja slučajna ili posljedica svjesnoga odabira, koju ulogu u prepoznavanju stilskih htijenja imaju proporcije, razmjeri, prostorni opis, svjetlosne značajke ili pojedina stilski obilježena rješenja – primjerice, tordirani stup u oltarnoj arhitekturi, je li odabir ornamenta (»pasji skok«, hrskavica, akant, rocaille i sl.) nositelj informacije o stilu. Osim rasprave o tim problemima, kolegij pruža uvid u terensko poznavanje dijela hrvatske baštine.
Cilj kolegija: znanja – poznavanje umjetnika, djela iz domaće baštine, razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta, posebnosti jadranske i kontinentalne Hrvatske, uvid u hrvatsku povijest povijesti umjetnosti o problemima stilskih razdoblja i njihove kronologije;
vještine – prepoznavanje djela iz hrvatske baštine, uočavanje stilskih značajki, datacija;
kompetencije – interpretacija odabranih djela i pojava.
Ispit: pismeni
Literatura
Obavezna
- Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982. (odabrana poglavlja);
- AA.VV., Križevci grad i okolica. Umjetnička topografija Hrvatske, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 1993. (prema materijalima priređenima za terensku nastavu, dostupnima u obliku fotokopija s dopunskom literaturom za određene seminarske teme)
Dodatna
- Ljubo Karaman, Problemi periferijske umjetnosti: o djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva, II. izdanje, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2001. [1963.];
- Anđela Horvat, Između gotike i baroka: umjetnost kontinentalnog dijela hrvatske od oko 1500 do oko 1700, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975.;
- Branko Fučić, »Ars non idonea«, u: Bulletin Odjela VII. za likovne umjetnosti JAZU, VII:/2, Zagreb: JAZU, 1959., str. 105-111;
- Vladimir Marković, »Kapela blaženog Ivana Trogirskog Nikole Firentinca i sakralna arhitektura u Dalmaciji 300 godina poslije«, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 31, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 121-130.