dr. sc. Tin Turković docent 

soba: C-124
telefon: 01/4092-407
konzultacije: sri 10:30 - 12:30
bibliografija: CROSBI
kolegiji:

Biografija

Rođen je 1978. u Zagrebu. Maturirao na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 2002. diplomirao je povijest umjetnosti i grčki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2010. stekao je titulu doktora znanosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temom »Prikazi gradova na Peutingerovoj karti i razvoj urbanog pejzaža na tlu Hrvatske između antike i srednjeg vijeka«. Od travnja 2003. godine do travnja 2004. godine obavlja poslove voditelja Službe za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zaposlen je kao znanstveni novak na Filozofskom fakultetu od travnja 2004. godine te je do srpnja 2005. godine radio u Istraživačko-obrazovnom centru za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta gdje je izučavao temu autorskih prava. Istraživačke aktivnosti provodio je u sklopu projekata pod vodstvom prof. dr. sc. Vedrane Spajić-Vrkaš i prof. dr. sc. Vjekoslava Afrića. Sudjelovao je u provedbi projekta Sveučilišni kurikulum za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji je ostvaren pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od srpnja 2005. godine. Od ak. god. 2005./2006. sudjeluje u izvedbi nastave pri Odsjeku u sklopu kolegija Umjetnost antike. Također, od iste akademske godine sudjeluje u izvedbi nastave u sklopu kolegija Povijest umjetnosti I na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i u izvedbi istoimenog kolegija na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Od 2006. do 2008. godine obavljao je i funkciju suvoditelja tvrtke za savjetovanje pri izradi projekata u području znanosti, kulture i turizma Kabiri savjetovanja d.o.o. U razdoblju od 2005. godine do 2010. godine suradnik je na nizu znanstvenih projekata provedenih pod nositeljstvom prof. dr. sc. Miljenka Jurkovića, te suvoditelj (s prof. dr. sc. Miljenkom Jurkovićem) projekta IRCLAMA provedenog pri Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom istoga razdoblja, u svojstvu projektnog suradnika ili evaluatora sudjelovao je na nizu projekata financiranih od FP6, FP7, CARDS-a, PHARE-a, HERA, MEDA, MZOS-a, Ministarstva turizma RH, Ministarstva kulture RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH-a, HAZU, te ostalih nacionalnih i međunarodnih donatora. Autor je ili koautor niza projekata tijekom proteklih godina. 2013-204. godine je bio članom fakultetske Radne grupe za izradu strateško planiranje pod voditeljstvom prodekana red. prof. dr. sc. Mislava Žagara. Pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti u ak. god. 2014/15. Od 2014. do 2106. godine bio je član Stegovnog povjerenstva Filozofskog fakulteta pod predsjedanjem izv. prof. dr. sc. Borisa Olujića. Obašao je funkciju v.d. prodekana za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta u ak. god. 2016/17., a od svibnja 2017. preuzeo je i poslove v.d. prodekana za studijske programe. Od listopada 2014. do rujna 2018. članom je sveučilišnog Odbora za doktorske programe, a od listopada do danas je član sveučilišnog Odbora za znanost i međunarodnu suradnju. Bio je višegodišnji član ili zamjenik člana Fakultetskog vijeća.

U posljednje vrijeme surađivao je na projektu prof. dr. sc. Igora Fiskovića PONTES ADRIATICI – mreža kulturnih razmjena na Jadranu i na projektu ESF-HKO pod vodstvom dr. sc. Dragana Bagića, te je voditelj istraživanja pokretne spomeničke baštine dubrovačke katedrale do 2018. godine, a sada radi na obradi arheološke dokumentacije proizašle iz arheoloških radova provedenih na području dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane u Dubrovniku (od 2019. nadalje). Također, član je programskog i organizacijskog savjeta anualnog skupa ICSG – International Conference on Sustainable Globalization – Role of Higher Education, prvi skup je održan u Kerali, Indija (2018.).

Istraživački interesi vežu ga uz teme antičke umjetnosti i arhitekture, ranokršćanske arhitekture, te rano i srednjobizantske kulture, književnosti, umjetnosti i arhitekture. Pa iako je doktorirao na ranosrednjovjekovnoj temi, interesi ga vežu i uz antičku palatinsku i rezidencijalnu arhitekturu, te usputno primijenjene digitalne humanistike na kojoj je započeo rad s dr. sc. Karolom Skalom sa Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Markom Tadićem s Filozofskog fakulteta i drugim znanstvenicima.

ažurirano: 15 Ožujak, 2021