Umjetnost antičkog Ilirika

nositelj/izvodač: dr. sc. Tin Turković izvanredni profesor
izvodač:
šifra: 69683
ECTS: 5
tip izbornosti: C2 (kolegiji namijenjeni studentima matičnog studija i svim studentima FF-a)
semestar: ljetni

Oblik nastave: 15P/15S/0V

Sadržaj kolegija: Sadržaj kolegija obuhvaća opširnu tematsku cjelinu koja kronološki obuhvaća razdoblje od prve grčke kolonizacije istočne obale Jadrana pa sve do izmaka antičkog doba krajem 4. st. n. e. Sadržajem kolegija tretira se sva nacionalna baština preostala iz antičkog doba, s dva osnovna elementa – grčka umjetnost na prostoru Ilirika i rimska umjetnost i arhitektura na prostoru Ilirika. Sadržajno kolegij obuhvaća pitanja grčkih kolonizacija istočne obale Jadrana, rimskog prodora na prostore Ilirika, uspostave rimske kulture i prateće umjetnosti na prostorima Ilirika, Vespazijanovog doba i reorganizacije unutar provincije, pa sve do Dioklecijanovog doba i preobrazbe splitskog poluotoka i salonitanskog agera.

Cilj kolegija: Opći cilj kolegija je pružiti studentima detaljniji uvid (na preddiplomskoj razini) u spomeničku baštinu antičke Dalmacije s osvrtom na širi geografski kontekst Ilirika. U tom pogledu se kolegij nastavlja na obvezni predmet »Umjetnost antike«. Od studenata se očekuje da steknu znanja o osnovnim povijesnim događajima na području Ilirika od 6. st. pr. n. e. do 4. st. n. e; urbanističkim rješenjima na istočnoj obali Jadrana nastalima tijekom antičkog doba; pojedinim spomenicima (arhitektonskim, likovnim i urbanističkim) na istočnoj obali Jadrana nastalima tijekom antičkog doba. Također se očekuje da studenti steknu vještine u razlikovanju spomenika iz različitih razdoblja antičke povijesti; estetskoj valorizaciji i atribuciji antičkih spomenika s područja Ilirika; čitanju i interpretiranju pisanih izvora iz antičkog doba. Kroz kolegij studenti će steći kompetencije da kompariraju antičke spomenike s onima kasnijih razdoblja, nastalih na istome području; dubinski pojme nacionalnu baštinu antičkog doba; budu upoznati s cjelokupnim spektrom antičke baštine s područja Republike Hrvatske. Ciljevi predmeta se ostvaruju i kroz terensku nastavu koja će biti održana u svibnju 2017. godine, a koja će uključivati obilazak spomenika obrađivanih tijekom nastave.

Ispit: usmeni

Literatura

Obavezna

  • G. Novak, »Stari Grci na Jadranskom moru«, Radovi JAZU, 1961., str. 145-221 (dostupno na Omegi);
  • J. J. Wilkes, Dalmatia, Cambridge, Harvard University Press, 1969. (odabrana poglavlja, dostupno na Omegi);
  • N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja);
  • N. Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Književni krug, Split, 2005.
  • M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  • Ž. Rapanić, Od carske palače do srednjovjekovne općine, Književni krug, Split, 2007.

Dodatna

  • N. Cambi, »Enonska Venera Anzotika«, Diadora 9, 1980.
  • N. Cambi, »Brončani kip čistača strigila iz mora kod otočića Vele Orjule blizu Lošinja«, Mogućnosti 7-9, 2007., str. 1-18;
  • J. Jeličić Radonić, »Far u svjetlu novih arheoloških istraživanja«, u: Antički Grci na tlu Hrvatske, Zagreb, 2010., str. 125-129;
  • J. Jeličić Radonić, »Hram Dioklecijanovog doba kod Porta Andetria u Saloni«, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 42, 2011;
  • J. Jeličić Radonić, »Salona, the Urbs orientalis«, Hortus Artium Medievalium 12, 2006., str. 43-54;
  • J. Jeličić Radonić, A. Sedlar, »Topografija antičke Salone I – salonitanska Urbs vetus«, Tusculum 2, 2009., str. 7-32;
  • N. Cambi, Još jedanput o Lizipovim djelima u Dalmaciji: u povodu izložbe u Rimu, Radovi / Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti, 34, 1994./1995.;
  • D. Pinterović, Mursa i njeno područje u antičko doba, Centar za znastveni rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Osijek, 1978.;
  • P. Selem, »Inicijacijski prizor na fragmentu mitraičkog reljefa iz Murse«, Opuscula archaeologica 11-12, Zagreb, 1987., str. 131-141;
  • J. Brunšmid, »Colonia Aelia Mursa«, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Zagreb, 1899./1900.;
  • M. Gorenc, Antikna skulptura u Hrvatskoj, Zagreb, 1952.;
  • B. Gabričević, »O počecima rimske provincijalne umjetnosti u Liburniji«, Diadora 9, Zadar, 1980., str. 251-271;
  • Ž. Raknić, »Kultna slika Silvana s područja Liburna«, Diadora 3, Zadar, 1965., str. 85-90;
  • J. Medini, »Neki aspekti razvoja antičkih religija na području Japoda«, Arheološka problematika Like, Znanstveni skup Otočac 22.-24. IX. 1974., Izdanja HAD-a, sv.1, Split, 1975., str. 85-95;
  • J. Medini, »Provincia Liburnia«, Diadora 9, Zadar,1980., str. 363-435;
  • J. Medini, »Kult Kibele u antičkoj Liburniji«, Senjski zbornik, 20, 1993., str. 1-32;
  • Marija Kolega, »Carski kipovi Julijevsko – Klaudijevske dinastije u Enoni«, Histria Antiqua 4, Pula: Sveučilište u Zagrebu, Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Istri, Međunarodni istraživački centar za arheologiju, Brijuni – Medulin, 1998., str. 85-91;
  • Nenad Cambi, Antička Salona, Književni krug, Split, 1991.

ažurirano: 30 Rujan, 2022