*OBAVEZAN KOLEGIJ MODULA 2 (UMJETNOST RENESANSE I BAROKA)
Tip izbornosti: C2
Oblik nastave: 30P/15S/0V
Sadržaj kolegija: Kolegij upoznaje studenta s protokolom i metodama istraživanja likovnih djela, izvorima pojedinih povijesno-umjetničkih metoda i pruža osnovna znanja potrebna za istraživanje u diplomskom radu. Obuhvaća uvod u temeljnu bibliografiju, način korištenja literature, vježbu kroz opsežni istraživački zadatak te rad s originalnim djelima. Nakon autopsije, koja uključuje materijalni opis, tehniku i očitanje konzervatorskoga stanja, te cjelovite analize djela, slijedi upoznavanje s vrstama arhivskih podataka (objavljenih i rukopisnih) i njihove uloge u povijesno-umjetničkom istraživanju. Na kolegiju su posebno obrađeni problemi usporedbe rezultata istraživanja povijesno-umjetničkim metodama i povijesnim (arhivskim). Postavljanje atribucije uključuje širi niz podataka od identifikacije autora (vrijeme, odnos prema drugim djelima u opusu, kontekst narudžbe, izvori), a cjelovita analiza obuhvaća i značenje djela, njegovu povijesnu i današnju recepciju.
Cilj kolegija: znanja – upoznavanje s povijesno-umjetničkim metodama istraživanja i njihovom povijesti; vještine – stilska, ikonografska, komparativna analiza kao atribucijske metode; arhivsko istraživanje kao pomoćna atribucijska metoda; kompetencije – atribucijski postupak.
Ispit: pismeni i usmeni
Literatura
Obavezna
- Hans Belting, Hinrich Dilly, Wolfgang Kemp, Willibald Sauerländer, Martin Warnke (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Zagreb: Fraktura, 2007. [1986.], II. dio Utvrđivanje predmeta, poglavlja: Ulrich Schießl, Utvrđivanje stanja skulptura i slika, str. 55-83, Willibald Sauerländer, Utvrđivanje vremena i mjesta nastanka te utvrđivanje autorstva djela, str. 113-113; III. dio, str. 141-372 (Hans Belting – Wolfgang Kemp, Uvod; Herman Bauer, Forma, struktura, stil: povijest i metode formalne analize, Johann Konrad Eberlein, Sadržaj i smisao; ikonografsko-ikonološka metoda; Oskar Bätschmann, Upute za interpretaciju: povijesnoumjetnička hermeneutika; Hans Belting, Djelo u kontekstu, Wolfgang Kemp, Umjetničko djelo i promatrač: pristup estetike recepcije; Norbert Schneider, Umjetnost i društvo: društveno-povijesni pristup; Barbara Paul, Povijest umjetnosti, feminizam i Gender Studies; Karl Clausberg, Neuroznanost o slici; Horst Bredekamp, Slikovni mediji; László Beke, Fenomeni postmoderne i New Art History; Heinrich Dilly, Međusobno rasvjetljavanje – povijest umjetnosti i srodne discipline)
- Frederick Antal, Remarks on the Method of Art History I, u: The Burlington Magazine 551/XCI, London: The Burlington Magazine Publications, (Feb., 1949), str. 49-52; Frederick Antal, Remarks on the Method of Art History II, u: The Burlington Magazine 552/XCI, London: The Burlington Magazine Publications, (Mar., 1949), str. 73-75
- John Murdoch, Attribution and the Claim to Objectivity, u: International Journal of Cultural Property (IJCP) 2/II, New York, Berlin: Walter de Gruyter & Co,1993., str. 319-334 (posebno dijelove o Giovanniu Morelliu)
Dodatna
- Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela [1921.] u: Milan Pelc (prev. i prir.), Ideal, forma, simbol, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1995., str. 79-101
- Otto Pächt, Methodisches zur Kunstgeschichten Praxis, ausgewählte Schriften, Munich: Prestel, 1977. [Otto Pächt, The Practice of Art History: Reflections on Method, preveo David Britt. New York: Harvey Miller, 1999.]
- Germain Bazin, Histoire de l’histoire de l’art; de Vasari a nos jours, Paris: Albin Michel, 1986.
- Michael R. Orwicz, Critical Discourse in the Formation of a Social History of Art: Anglo-American Response to Arnold Hauser, u: Oxford Art Journal 2/VIII, Oxford: Oxford University Press, 1985., str. 52-62
- AA.VV., Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, (ur.) Sanja Cvetnić, Zagreb: Leykam international, 2008.