Oblik nastave: 30P/0S/0V
Sadržaj kolegija: Kroz monografsku obradu osam dalmatinskih katedrala (Zadar, Trogir, Šibenik, Split, Hvar, Korčula, Dubrovnik, Kotor), te jedne koja je to trebala postati (Pag) dati će se prikaz razvoja srednjovjekovne sakralne arhitekture na istočnojadranskoj obali. Prateći razvoj pojedinih građevinskih sklopova od samih početaka ranoga kršćanstva i osnutka biskupija, preko promjena nastalih tijekom ranoga srednjega vijeka, te onih u doba romanike i gotike studenti će se upoznati kako s povijesnim okolnostima nastanka svakog pojedinačnog spomenika, njegovim tipološkim te stilsko formalnim obilježjima, tako i s nekim općim razvojnim crtama koje se, s obzirom na recepciju i difuziju stila, odražavaju u širim prostornim i vremenskim slojevima. S obzirom da je riječ mahom od djelima nejedinstvenog stilskog izraza koja su nastala slojevitim taloženjem više stilskih i građevinskih faza posebna će se pažnja posvetiti analizi odnosa tipoloških, konstruktivnih i morfoloških elemenata, ne zanemarujući pri tome i promjene nastale izmjenama liturgijskog namještaja i crkvene opreme.
Cilj kolegija: Poznavanje najznačajnijih spomenika srednjovjekovnog graditeljstva na istočnoj obali Jadrana te, uz korištenje rezultata najnovijih istraživanja, definiranje slabo istraženih ili nedovoljno poznatih segmenata istoga. Razumijevanje procesa prijenosa, tvorbe i usvajanja pojedinih stilskih elemenata i s obzirom na povijesno-političke, tradicijske i druge preduvjete njegova nastanka (pitanje centra i periferije; odnos tipoloških, konstruktivnih i dekorativnih elemenata u tvorbi stila). Razvoj metodološkog aparata kao i kritičkog stava prema do sada usvojenim gledištima i spoznajama o pojedinim spomenicima, majstorima-graditeljima i značenju pojedinih spomenika u regionalnim i širim jadranskim okvirima.
Ispit: usmeni
Literatura