Izložba »Hrvatski učenici Friedricha Schmidta – bečka Akademija i hrvatska arhitektura 19. stoljeća«

Izložba »Hrvatski učenici Friedricha Schmidta – bečka Akademija i hrvatska arhitektura 19. stoljeća« autora doc. dr. sc. Dragana Damjanovića

Gliptoteka HAZU /Galerija III./, Medvedgradska ulica 2, Zagreb

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe u subotu, 26. studenoga 2011. u 12 sati.

Izložba »Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura 19. stoljeća. Hrvatski učenici Friedricha Schmidta« doc. dr. sc. Dragana Damjanovića s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu donosi pregled života i stvaralaštva šestorice hrvatskih arhitekata koji su u Schmidtovoj klasi završili Akademiju u Beču ili su radili u njegovom ateljeu: Hermana Bolléa, Josipa Vancaša, Janka Holjca, Martina Pilara, Vinka Rauschera i Janka Josipa Grahora. Nakon što su tijekom druge polovine 70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća završili studije ovi su arhitekti donijeli u Hrvatsku novi pristup odabiru stila pri projektiranju građevina, pristup koji je tražio čistoću stilskog izraza, karakterističnu za razdoblje visokog historicizma. Uveli su, zatim, nove poglede na zaštitu spomenika a znatno su pridonijeli i unaprjeđenju umjetničkog obrta.

Glavni materijal korišten na izložbi predstavlja izvorna projektna dokumentacija koja se nalazi u raznim institucijama po Hrvatskoj (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, Muzej grada Zagreba, Muzej Slavonije, Državni arhiv u Zagrebu, Državni arhiv u Osijeku, Državni arhiv u Bjelovaru). Osim projekata izložene su i sačuvane fotografije objekata, te stare razglednice.

Izložba je podijeljena na nekoliko segmenata. Prvi segment odnosi se na ulogu koju su spomenuta šestorica arhitekata odigrala u gradnji i restauriranju katedralnih crkvi u Banskoj Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Schmidt i njegovi učenici sagradili su ili restaurirali šest od sedam hrvatskih katedrala toga vremena (đakovačku, zagrebačku, senjsku, pakračku, plaščansku i križevačku). Ostale izložbene cjeline bazirane su većim djelom na stilskom principu: izdvojeni su posebno neogotički, neorenesansni, neobizantski, neobarokni i neoromanički radovi ovih arhitekata. Završnu temu izložbe predstavljaju brojni restauracijski zahvati na srednjovjekovnim i novovjekovnim crkvama.

ažurirano: 9 Rujan, 2014