Predstojnik:
- dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, izv. prof.
Članovi katedre:
- dr. sc. Dragan Damjanović, red. prof.
- Patricia Počanić, asistentica
Katedra za modernu umjetnost i vizualne komunikacije utemeljena je akademske godine 1966./1967., prvotno pod nazivom Katedra za teoriju vizualnih umjetnosti. Utemeljiteljica i prva predstojnica katedre bila je prof. dr. sc. Vera Horvat Pintarić.
U akademskoj godini 1972./1973. katedra mijenja naziv u Katedra za vizualne komunikacije, dizajn i teoriju umjetnosti, da bi u akademskoj godini 1978./1979. bila nazvana Katedrom za vizualne komunikacije i dizajn. Prof. dr. sc. Vera Horvat Pintarić ostat će predstojnica katedre do umirovljenja 1993. godine.
Od sredine 1990-ih predstojništvo katedre, koja mijenja naziv u Katedru za modernu umjetnost i vizualne komunikacije, preuzima prof. dr. sc. Zvonko Maković koji je vodi do umirovljenja 2012., nakon čega predstojnik katedre postaje prof. dr. sc. Dragan Damjanović.
U vrijeme utemeljenja Katedra za teoriju vizualnih umjetnosti bila je jedna od prvih katedri na području socijalističke Jugoslavije i šireg prostora srednje i jugoistočne Europe posvećena suvremenom likovnom stvaralaštvu i teoriji vizualnih umjetnosti. U sklopu katedre prof. dr. sc. Vera Horvat Pintarić osmislila je kolegije: Osnove likovnih umjetnosti, Teorija likovnih umjetnosti, kao i niza drugih predmeta. Dijapazon tema proširuje prof. dr. sc. Zvonko Maković predavanjima iz kolegija Umjetnost 19. stoljeća, Umjetnost 20. stoljeća (Moderna i suvremena umjetnost, Umjetnost nakon 1900.), Izvaneuropske kulture i moderna umjetnost, kao i niza problemskih izbornih kolegija poput: Umjetnost danas, Ekspresionizam i ekspresionizmi, Realizmi 20. stoljeća, Lica: alternativna povijest moderne umjetnosti, Fotografija u umjetnosti, Književnost i likovne umjetnosti, Film i likovne umjetnosti, Avangarde itd.
Širok raspon tema – od studija slučaja do razvoja stilskih formacija ili pojedinih medija razmotrenih u širem povijesnom, kulturnom i društvenom kontekstu i/ili kroz korelacije prema drugim područjima (filmu, kazalištu itd.) – te uz primjenu različitih metodoloških pristupa u fokusu su i niza izbornih kolegija današnjih članova katedre prof. dr. sc. Dragana Damjanovića (Friedrich Schmidt i neogotička arhitektura Austro-ugarskog historicizma, Neogotika u Austro-ugarskoj, Đakovačka katedrala, Arhitekt Herman Bollé, Povijest arhitekture Zagreba, Historicizam u hrvatskoj arhitekturi) i izv. prof. dr. sc. Lovorke Magaš Bilandžić (Grafika u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća, Hrvatska grafika nakon 1945., Fotografija u Hrvatskoj do 1945.). U okviru katedre organizirani su i izborni kolegiji realizirani u obliku terenske nastave (Umjetnost u Parizu u XIX. i XX. stoljeću).
U sklopu predmeta vezanih uz Katedru za modernu umjetnost i vizualne komunikacije već se desetljećima svake godine organizira terenska nastava u Beču za studente prijediplomskog studija povijesti umjetnosti. Povremeno se organiziraju i duže terenske nastave za studente diplomskog studija u raznim mjestima na području kontinentalne Europe koje su igrale važnu ulogu u povijesti vizualnih umjetnosti 19. i 20. stoljeća (München, Berlin, već spomenuti Pariz i slično).
Nastavnici Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije aktivno su uključeni u organizaciju međunarodnih i domaćih skupova koje su suorganizirali s predstavnicima drugih katedri i odsjeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te vanjskih znanstvenih institucija. Prof. dr. sc. Dragan Damjanović, izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić i asist. Patricia Počanić sudjelovali su u organizaciji međunarodnih skupova koji su okupili stotine izlagača iz svih dijelova svijeta – Art and Politics in Europe in the Modern Period (2016.) te Art and State in Modern Central Europe (18th – 21st Century) (2020.), u čiju je organizaciju bila uključena i asist. Sanja Delić. Od 2022. članovi katedre započeli su s organizacijom domaćih znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem te su izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić i asist. Patricia Počanić u suradnji s Arhivom za likovne umjetnosti HAZU organizirale skup Tomislav Krizman i njegov doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Znanstveno-stručni skup povodom 140. godišnjice rođenja Tomislava Krizmana (1882. – 1955.).