dr. sc. Jasna Galjer redoviti profesor 

Biografija

Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala i doktorirala na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temama iz povijesti likovne kritike u Hrvatskoj. Do 2001. godine bila je zaposlena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao voditelj zbirke dizajna i arhitekture, od 1997. u stručnom zvanju muzejskog savjetnika. Samostalno je pripremila više studijskih i monografskih izložbi: Ivan Prtenjak – arhitektura ‘Staro i novo’ (MUO, 1990.), Pariška izložba 1925. kao prilog modernoj arhitekturi u Hrvatskoj (26. zagrebački salon, 1991.), Počeci modernog grafičkog dizajna u Hrvatskoj (ZGRAF 6, 1991.), Vizualni identitet izbora u Hrvatskoj ’92. (IDCO, Ljubljana i MUO 1992.), Plakati Muzeja za umjetnost i obrt (MUO, 1996.), Aladar Baranyai – arhitektura i dizajn 1899.-1936. (Pokrajinski muzej Celje, 1997.; Moderna galerija Rijeka, 1998. i MUO 1999.). Kao član ocjenjivačkog suda i tima kustosa izložbe te autor uvodnog teksta u katalogu sudjelovala u pripremi izložbe Suvremeno slovensko grafičko oblikovanje 1988.-1996. (New York, Ljubljana, London, Beč i Sarajevo), radu ocjenjivačkih sudova (Europan-Hrvatska 1995., 34. zagrebački salon 1999., hrvatska sekcija AICA-e za ZGRAF 8, 1999., Vizualni identitet procesa približavanja Hrvatske europskim integracijama pri Ministarstvu za europske integracije, 2001., Vizualni identitet Hrvatske narodne banke, 2001./2002.), bila selektor za Hrvatsku na izložbi ZGRAF-a 7. Za sudjelovanje u rekonstrukciji izložbe Hrvatski salon 1898. kao član autorskog tima dobila je Nagradu grada Zagreba za 1998. godinu. Od 1991. do 1999. godine surađivala na istraživačkim projektima iz područja povijesti umjetnosti XX. stoljeća Instituta za povijest umjetnosti.

Sudjelovala je na više stručnih i znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, vodila seriju tribina na temu dizajna i ideologije u Institutu otvoreno društvo Hrvatska. Član uredništva časopisa Život umjetnosti (1996.-1998.) i Informatica Museologica (1996.-1998.); član hrvatske sekcije AICA-e (od 1994.) i Hrvatskog novinarskog društva (od 1993.).

Od 2003. do 2006. godine samostalno vodila znanstveni projekt Hrvatski dizajn i primijenjena umjetnost XIX. i XX. stoljeća pri Ministarstvu znanosti i tehnologije RH. Od ožujka 2006. do ožujka 2006. godine ostvarila je studijski boravak na postdoktorskoj stipendiji na Fakultetu za arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Ghentu, Belgija.

Od 1. listopada 2001. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest umjetnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo u zvanju višeg asistenta, od 2002. godine u zvanju docenta na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije, a od studenog 2008. godine u zvanju izvanrednog profesora. Od 2010. godine predstojnica je Katedre za teoriju umjetnosti.

Za knjigu Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera dobila je godišnju državnu nagradu za znanost za 2009. godinu.