Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stoljeću* (modul 4)

šifra: 117736
ECTS: 5
semestar: zimski
termin održavanja nastave: utorak, 12:30-14:00, A-126

*OBAVEZAN KOLEGIJ MODULA 4 (KONZERVATORSTVO)

Tip izbornosti: C2

Oblik nastave: 15P/15S/15V

Sadržaj kolegija: Kolegij prati dvjestogodišnju tradiciju teoretiziranja i praktičnoga rada na kulturnoj baštini u Europi. Studenti se upoznaju s konzervatorskim idejama uglednih pisaca i praktičara, od Francuske revolucije do suvremenoga globaliziranog procesa očuvanja kulturne baštine. Povijest i teorija restauriranja i konzerviranja ovog razdoblja obilježena je teorijskim spisima i djelovanjem stručnjaka poput Quatremere-de-Quincyja, Canove, Schinkela, von Quasta, Viollet-le-Duca, Ruskina, Boita, Dehia, Riegla, Giovannonija, Brandija i Philippota, da bi se u posljednjoj polovici stoljeća proširila na međunarodnu suradnju u obliku konvencija UNESCO-a i ICOMOS-a.

Cilj kolegija: Upoznavanje povijesti i teorije arhitektonskog konzerviranja u Europi od početka XIX. stoljeća do suvremenosti. Uvod u modernu konzervatorsku teoriju i metodologiju.

Ispit: pismeni, usmeni

Literatura

Obavezna

  • Jokilehto, Jukka (1999.), A History of Architectural Conservation, Oxford.
  • Marasović, Tomislav (1983.), Zaštita graditeljskog nasljeđa. Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Zagreb-Split.

Dodatna

  • Carbonara, Giovanni (1997.), Avvicinamento al restauro. Teoria, storia, monumenti, Napoli.
  • Conti, Alessandro (2007.), History of the Restoration and Conservation of Works of Art, Oxford.
  • Muňoz Viňas, Salvador (2004.), Contemporary Theory of Conservation, Oxford.
  • Price, N. S., Kirby Talley, M., Melucco Vaccaro, A. (ur.) (1996.), Historical and Philosophical Issues in the Conservation of Cultural Heritage, Los Angeles.
  • Špikić, Marko (ur.) (2006.), Anatomija povijesnoga spomenika, Zagreb

ažurirano: 2 Listopad, 2016