Oblik nastave: 15P/15S/0V
Sadržaj kolegija: Razvijajući se usporedo s umjetnošću kasnog carskog doba (II.-IV. stoljeće), u Rimu se javlja prva kršćanska umjetnost. Znakovito je da se počeci kršćanske umjetnosti vezuju uz zagrobni kontekst i dekor koji okružuje mrtve: pobjeda nad smrću i jasna poruka kako ju izvojevati njena su prva i nezaobilazna tema. Krist – thaumaturgos koji iscjeljuje bolesne i uskrisuje mrtve štapom čarobnjaka, prevladava u ikonografiji ovoga razdoblja. Početke kršćanske umjetnosti pratimo od prvih primjera u katakombama Rima i na dalekoj granici carstva u Dura Europosu, analiziramo posljedice 313. godine (kada Konstantin kršćanima daje pravo javnog ispovijedanja svoje vjere), i odluke kasnijih rimskih vladara o zabrani poganskih obreda u carstvu. Do kraja IV. stoljeća antika je postala kršćanska antika.
Cilj kolegija: sagledati pojavu i razvoj kršćanske umjetnosti u mijenjajućem kontekstu kasnoantičkog društva, poglavito u gradu Rimu; studenta upoznati s osnovama kršćanske ikonografije; ukazati na višeslojnost interpretacije i simboliku likovnog djela, koju nameće »religija knjige« te upozoriti na kontinuitet klasične kulture i helenističko-rimske civilizacije.
Ispit: pismeni
Literatura
Obavezna
- D. Milinović, Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, (on-line skripta);
- A. Grabar, The Beginnings of Christian Art, (The Arts of Mankind), London, 1967.;
- R. Bianchi-Bandinelli, Rome, the Late Empire, London, 1971.;
- J. Elsner, Imperial Rome and Christian Triumph, Oxford History of Art, Oxford, 1998.;
- H. Belting, Bild und Kult. Eine Geschichte des Bildes vor dem Zeitalter der Kunst, München, 1990.;
- Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000. (4. izdanje)