Samostanska arhitektura Hrvatske (modul 1)

Oblik nastave: 30P/15S/0V

Sadržaj kolegija: Arhitektura redovničkih zajednica na tlu Hrvatske od početka XI. do kraja XV. stoljeća (benediktinci, cisterciti, templari, franjevci, dominikanci, pavlini). U širem povijesnom razdoblju srednjega vijeka prikazat će se graditeljska djelatnost najznačajnijih redovničkih zajednica s obzirom na različitu društvenu i liturgijsko-pastoralnu ulogu te specifična obilježja njihove arhitekture s obzirom smještaj, tipološke i stilske osobine. Posebna će pažnja biti posvećena promociji novog stilskog izraza koje su s jedne strane imali benediktinci u razdoblju romanike a propovjednički redovi i pavlini u razdoblju gotike. Arhitektura redova bit će razmatrana kronološki i regionalno s posebnim osvrtom na povijesno-političke prilike. Naglasak će biti stavljen na ključne spomenike pojedinog razdoblja (Sv. Petar u Drazi, Rab, Sv. Marija i Sv. Krševan u Zadru, Rudine, Topusko, Čazma, Glogovnica, Šarengrad, itd.). Studentski seminarski radovi koji se održavaju od 9 do 15 tjedna nastave obuhvatit će pojedine grupe spomenika odnosno monografski prikaz važnijih spomenika. Jednonevna terenska nastava održati sredinom i krajem semestra a obuhvatit će se posjet Čazmi, Remetincu, Lepoglavi, odnosno Topuskom, Gori i Zrinu.

Cilj kolegija: Upoznavanje s ulogom i značenjem arhitekture redovničkih zajednica u  srednjovjekovnom graditeljstvu na tlu Hrvatske. Poznavanje najznačajnijih graditeljskih ostvarenja samostanske arhitekture u Hrvatskoj u kontekstu širih kulturno-povijesnih regija s naglaskom na probleme njihove povijesno-umjetničke interpretacije.

Ispit: pismeni i usmeni

Literatura

Obavezna

• Šanjek, F., Crkva i kršćanstvo u Hrvata – 1. Srednji vijek,  Zagreb, 1988., str. 60-80, 280-330.
• Milan Prelog, s.v. »Benediktinci«, LEJ, sv. I, Zagreb, 1962, str. 322-326.
• I. Ostojić, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima, sv. I, Split, 1963., str. 32- 139;170-253; 370-400. /F/
• Sena Sekulić Gvozdanović, Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
• M. Jurković, »Pojava romaničke arhitekture u Hrvatskoj«, u: Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (zbornik radova znanstvenog skupa održanog 6-8. listopada 1992., ur. M. Jurković, T. Lukšić), Zagreb, 1996., str. 325-338.
• D. Vukičević-Samaržija, »Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima  koji su pripali provinciji  sv. Ćirila i Metoda«, u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 161-171.
• Z. Horvat, »Arhitektura franjevačkih samostana u dotursko doba na prostoru kontinentalne Hrvatske i Slavonije (Arheološki stadij)«, u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 173- 190.
• M. Kruhek, »Povijesno-topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj«, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 67-93.
• Z. Horvat, »Srednjovjekovna arhitektura pavlinskih samostana u Hrvatskoj«, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 94-109.
• T. Pleše, »Pregled pavlinskih samostana u kasnosrednjovjekovne Slavonije«, u: Cris, god. XII., br. 1/2010., str. 202-220.
• D. Vukičević-Samaržija, »Dominikanci u  kontinentalnoj Hrvatskoj«, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori , (ur.) Igor Fisković, Zagreb, 2011.
• I. Fisković, »Dominikanski spomenici starijeg doba u Hrvatskoj«, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori , (ur.) Igor Fisković, Zagreb, 2011.
• I. Fisković, »Umjetnička baština u srednjem vijeku i renesansi«, u: Milost susreta – umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori,  Zagreb, 2010., str. 78-117.

Dodatna (ovisno o temi seminarskog rada)

• Monah Dorotej, Povijest monaštva – Od Sv. Antuna Pustinjaka do Sv. Bernarda iz Clairvauxa, Verbum, Zagreb, 2006.
• Redovnička pravila, (prir.) Hadrijan Borak, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005. ili Pravilo sv. Benedikta na  http://www.benediktinke-zadar.com/PDF/Pravilo.pdf
• H. Jedin, Velika povijest crkve, Srednjovjekovna crkva, sv. III/1 – »Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme«, Zagreb, 2001., str. 78-88; 116-133, 335-355, 363-372, 379-389, 417-432, 504-518.
• L. Dobronić, Templari i ivanovci u Hrvatskoj, Dom i svijet, Zagreb, 2002.
• A. Badurina, Uloga franjevačkih samostana u urbanizaciji dubrovačkog područja, Zagreb, 1990.