Pisani izvori za povijest umjetnosti (XI. – XVII. stoljeće) (modul 1)

šifra: 170247
ECTS: 5
semestar: ljetni

Tip izbornosti: C2

Oblik nastave: 30P/15S/0V

Sadržaj kolegija: Glavni cilj kolegija je usvajanje metodologije za korištenje pisanih izvora u povijesnoumjetničkoj analizi, odnosno snalaženje u pisanim (uglavnom arhivskim) izvorima u smislu pronalaženja adekvatnih izvora za potrebe određenog istraživanja te njihovo kritičko čitanje. Svaka nastavna jedinica bit će popraćena odabranim primjerima (kako objavljenim studijama tako i neposrednom analizom izvornog materijala) s područja istočne obale Jadrana iz razdoblja kasnoga srednjeg te ranoga novog vijeka. Proučavat će se uloga neposrednih (ugovora, oporuka, inventara), kao i posrednih izvora (posebice onih vezanih uz liturgiju i javne blagdane) pri dataciji i atribuciji, kao i pitanju narudžbe i šireg povijesnog konteksta nastanka umjetničkog djela. Također će se analizirati suvremeni opisi u hagiografijama, kronikama, »pohvalama gradova« i putopisima koji se tiču rekonstrukcije originalnih arhitektonskih oblika pojedinih građevina, ali i (u trenutku nastanka izvora) značajnijih umjetničkih djela. Posebna će pažnja biti posvećena ulozi statutarnih odredbi (poglavito dubrovačkoga Statuta) u oblikovanju urbanističkih cjelina, kao i upotreba katastika u pokušaju njihove rekonstrukcije. Razmatrat će se i višestruke mogućnosti korištenja podataka u zapisima biskupskih i apostolskih vizitacija. Seminari će služiti za upoznavanje s osnovama arhivskoga rada i paleografije.

Cilj kolegija: Usvajanje metodologije za kritičko korištenje pisanih izvora u povijesnoumjetničkoj analizi; poznavanje osnovnih tipova pisanih izvora iz srednjeg i ranog novog vijeka relevantnih za likovne i primijenjene umjetnosti te arhitekturu i urbanizam; poznavanje osnova arhivskog rada i paleografije.

Ispit: usmeni

Literatura

Obavezna

  • Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, (ur.) Josip Kolanović, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2006. (odabrana poglavlja);
  • Zrinka Nikolić, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Zagreb: Leykam international, 2008. (2012.) (odabrana poglavlja);
  • Cvito Fisković, »Dubrovački arhiv izvor za povijest umjetnosti«, u: Arhivist 1-2 (1979.), str. 149-155;
  • Milan Prelog, »Dubrovački statut i izgradnja grada (1272.-1972.)«, u: Peristil 14-15 (1971.-1972.), str. 82-94;
  • Cvito Fisković, »Pri kraju razgovora o dubrovačkoj Divoni«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 11 (1959.), str. 106-117;
  • Cvito Fisković, »Arhivska građa na području Historijskog arhiva u Splitu kao izvor za povijest likovne umjetnosti i zaštite spomenika«, u: Građa i prilozi za povijest Dalmacije 11 (1990.), str. 191-197;

Dodatna

  • Filip de Diversis, Opis slavnoga grada Dubrovnika, (prev.) Zdenka Janeković-Römer, Zagreb: Dom i svijet, 2004.;
  • Serafino Razzi, Povijest Dubrovnika, (prev.) Iva Grgić i Stjepan Krasić, Dubrovnik: Matica hrvatska – ogranak Dubrovnik, 2011.;
  • Nada Grujić i Danko Zelić, »Palača vojvode Sandalja Hranića u Dubrovniku«, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 48 (2010.), str. 47-132;
  • Nevenka Bezić-Božanić, »Nekoliko arhivskih isprava o kulturi stanovanja u Korčuli 17. stoljeća«, u: Godišnjak grada Korčule 3 (1998.), str. 177-188;
  • Radovan Ivančević, »Rekonstrukcija Firentinčeva oltara trogirske katedrale«, u: Peristil 38 (1995 [i.e. 1997]), str. 51-58;
  • Jorjo Tadić, Promet putnika u starom Dubrovniku, Dubrovnik: Arhiv za turizam, 1939.;
  • Ana Marinković, »Teritorijalno širenje Dubrovačke Komune/Republike i crkve njezinih svetaca zaštitnika«, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 45 (2007.), str. 219-234;
  • Irena Benyovsky Latin i Danko Zelić, Knjige nekretnina dubrovačke općine (13-18. st.), Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007.;
  • Nevenka Bezić-Božanić, »Prilog poznavanju riznice trogirske katedrale«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 21 (1980.), str. 403-410;
  • Cvito Fisković, Opis trogirske katedrale iz XVIII stoljeća, Split: Bihać – Hrvatsko društvo za istraživanje domaće povijesti, 1940.;
  • Ennio Concina, Pietre parole storia. Glossario della costruzione nelle fonti veneziane (secoli XV-XVIII), Venecija: Marsilio, 1988.;
  • Adriano Cappelli, Dizionario di abbreviature latine ed italiane, Milano: Ulrico Hoepli, 1899., 1954., 2005.

ažurirano: 3 Listopad, 2017