Likovna baština Dubrovačke Republike od XVI. do XVIII. stoljeća: atribucija, stil, ikonografija (modul 2)

šifra: 131802
ECTS: 5
semestar: ljetni

Tip izbornosti: C2

Oblik nastave: 30P/15S/0V

Sadržaj kolegija: Predmet predviđa usvajanje i primjenu temeljnih povijesno-umjetničkih metoda atribucije i ikonografije na odabranim primjerima djelā slikarske i kiparske baštine Dubrovnika, ukoliko bude moguće in situ. Na temelju prethodno usvojenih znanja o stilskim značajkama umjetnosti od XVI. do XVIII. stoljeća, studenti se upoznaju s umjetničkim djelima dubrovačkog područja izvedenima u različitim medijima i materijalima (štafelajno i zidno slikarstvo, drvena, mramorna i kamena skulptura, skulptura u metalu i predmeti umjetničkog obrta) te različitim slikarskim zadatcima (sakralna, svjetovna i mitološka tematika, portret, krajolik), na kojima se promatra geneza pojedinih atribucija s obzirom na formalne karakteristike djela, stilske utjecaje, funkciju djela i kontekst narudžbe (ukoliko je poznat).

Cilj kolegija: usvojen pregled imenā protagonista slikarstva i skulpture dubrovačkog područja između XVI. i XVIII. stoljeća; poznavanje najvažnijih umjetničkih ostvarenja renesansnog i baroknog razdoblja u Dubrovniku; poznavanje najvažnijih ostvarenja talijanskih umjetničkih škola čija su djela prisutna na dubrovačkom području (Napulj, Venecija, Rim); sposobnost prepoznavanja svetačkih likova i sakralnih tema (ikonografija); osnovna kataloška obrada umjetničkog djela; formalna i stilska analiza umjetničkog djela; razlikovanje stilskih utjecaja prema kronološkom i geografskom ključu (stilska interpretacija s obzirom na umjetničku vrstu, dataciju i autora); poznavanje kritičke povijesti djelā dubrovačke likovne baštine od XVI. do XVIII. stoljeća.

Ispit: pismeni

Literatura

Obavezna

  • Milan Pelc, »Dubrovačka slikarska kultura 16. stoljeća«, u: Višnja Bralić (ur.), Restauriranje Tizianove slike iz crkve sv. Dominika u Dubrovniku, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod; Dominikanski samostan sv. Dominika u Dubrovniku, 2008., str. 11-32;
  • Kruno Prijatelj, »Barok u Dalmaciji«, u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982., str. 831-864 (»Slikarstvo«: »Radovi slikara iz srednje i južne Italije na teritoriju Dubrovačke Republike«; »Tripo Kokolja i slikari iz Boke«; »Dubrovački slikari baroknog vremena«; »Federiko Benković – djela mletačkih slikara 18. stoljeća« /samo djela u Dubrovniku/);
  • Radoslav Tomić, »Slikarstvo i skulptura u dominikanskim crkvama Dalmacije od 16. do 19. stoljeća«, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2011., str. 130-160 (djela s dubrovačkog područja + kataloške jedinice);
  • Radoslav Tomić, »Umjetnost od 16. do 19. stoljeća«, u: Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2010., str. 118-135 (djela s dubrovačkog područja + kataloške jedinice);
  • Vladimir Marković, Zidno slikarstvo 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, 1985., str. 11-72 (»Zidne slike u Dubrovačkoj Republici«);
  • Igor Fisković, »Kiparstvo«, u: AA.VV., Zlatno doba Dubrovnika XVI. i XVI. stoljeće. Urbanizam, arhitektura, skulptura, slikarstvo, iluminirani rukopisi, zlatarstvo, (ur.) Milan Prelog et al., Zagreb, MTM, 1987., str. 125-167; 331-346 (katalog);
  • Milan Pelc, Renesansa (Povijest umjetnosti u Hrvatskoj), Zagreb, Naklada Ljevak, 2007., str. 370-373; 374-379; 387-391 (»Kiparske radionice i majstori 16. stoljeća«; »Tri bračka kipara druge polovice 16. stoljeća«; »Drveni oltari u Dubrovniku«);
  • Radoslav Tomić, Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji, Zagreb, Matica hrvatska, 2005., str. 51-62; 81-94; 111-119; 121-124 (»Giuseppe Sardi«; »Francesco Cabianca«; »Marino Groppeli«; »Skulptura i oltari u dubrovačkoj isusovačkoj crkvi«);
  • Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb; Dubrovnik: Institut za povijest umjetnosti, Župa Gospe Velike, 2014.

Dodatna

  • Timothy Clifford, »Dubrovnik: Italian art, c. 1400 – 1800«, u: Croatia: Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage, London: Frances Lincoln Limited, 2009, str. 148-220;
  • Veronika Šulić, »Tri faze zidnih slika ljetnikovca Sorkočević u Rijeci Dubrovačkoj«, u: Portal. Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 1 (2010.), str. 1-13;
  • Restaurirane slike iz crkve Gospe od Karmena u Dubrovniku, (ur.) Neda Kuzek, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2007.;
  • Radoslav Tomić, »Djela Bartolomea Litterinija u Dalmaciji«, u: Peristil 47 (2004.), str. 43-66;
  • Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća: znanstveni skup uz izložbu Zlatno doba Dubrovnika, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Muzejsko galerijski centar, 1991.;
  • Igor Fisković, »Kipar Beltrand Gallicus u Dubrovniku – sudionik ‘Posvećenja grada’ oko 1520.«, u: Peristil 37 (1994.), str. 49-64;
  • Igor Fisković, »Maniristički vrt Crijevića u Dubrovniku«, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 41 (2003.), str. 175-210;
  • Kruno Prijatelj, Studije o umjetninama u Dalmaciji III., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975., str. 87-110 (»Doprinosi o baroknoj skulpturi u Dubrovniku«);
  • Vladimir Marković, »Ljetnikovac Bozdari u Rijeci Dubrovačkoj i Marino Groppeli«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 30 (1990.), str. 231-263.

ažurirano: 2 Listopad, 2016