dr. sc. Nikolina Maraković izvanredni profesor 

slobodna studijska godina (ljetni semestar ak. god. 2021./2022.)
soba: C-124
telefon: 01/4092-407
konzultacije: individualno prema prethodnom dogovoru mailom
bibliografija: CROSBI

Biografija

Nikolina Maraković rođena je u Zagrebu 1974. godine. Završila je XVI. gimnaziju i srednju muzičku školu, a 2001. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost. Dobitnik je Rektorove nagrade 1996. godine. Krajem 2001. godine zaposlila se na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 2009. godine i doktorirala s temom Zidno slikarstvo u Istri od 11. do 13. stoljeća. Revalorizacija lokalne umjetničke baštine u europskom kontekstu. U svibnju 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, u travnju 2016. u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika, a u svibnju 2017. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od 2010. do 2012. obavljala je dužnost pročelnice Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, a od 2016. do 2018. godine bila je na funkciji zamjenice voditelja poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti. Bila je dugogodišnji član Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Vijeća društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu.

Nositeljica je i izvođačica brojnih obaveznih i izbornih predmeta iz područja kasnoantičke i srednjovjekovne umjetnosti (Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka, Umjetnost srednjega vijeka – odabrane teme, Srednjovjekovna umjetnost Istre, Kasnoantička i srednjovjekovna umjetnost Rima, Dioklecijanova palača, Zidno slikarstvo u Italiji od 4. do 13. stoljeća, Antičko slikarstvo, Kasnoantička arhitektura i umjetnost u Dalmaciji, Interpretacija djela – Umjetnost oko godine 1000., Predromaničko i romaničko zidno slikarstvo u Istri) te mentorica većeg broja diplomskih radova.

Kao suradnica je radila na više znanstvenih projekata MZOŠ-a (Ranokršćanska i starohrvatska arhitektura i skulptura, 2001.-2002.; Hrvatska umjetnička baština od kasne antike do romanike u europskom kontekstu, 2002.-2006.; Hrvatska umjetnička baština do ‘stila 1200′ u europskom kontekstu, od 2007.; voditelj prof. dr. sc. M. Jurković) te međunarodnih znanstvenih projekata (Trobrodna bazilika u Guranu kod Vodnjana i Crkva sv. Šimuna u Guranu kod Vodnjana – suradnja sa Sveučilištem u Genevi, od 2002.; Korpus sakralne arhitekture prvoga milenija – suradnja s više europskih institucija, od 2003.). Od ožujka 2007. do rujna 2009. godine bila je koordinator programa istraživanja i edukacije (Education and Research Programme) na projektu IRCLAMA (FP6) (voditelji: prof. dr. sc. Miljenko Jurković i doc. dr. sc. Tin Turković), a u okviru kojega je surađivala i na kreiranju digitalne baze podataka hrvatske kulturne baštine s integriranom GIS aplikacijom. Godine 2014. bila je i suradnica na projektu PONTES ADRIATICI: mreža kulturnih razmjena na Jadranu (voditelj: akademik Igor Fisković), a 2015.-2016. suradnica na projektu ESF HKO koji se tiče kvalifikacija za zapošljavanje u povijesno-umjetničkoj struci (voditelj: doc. dr. sc. Dragan Bagić). Bila je jedan od voditelja Edukacijsko-istraživačkih radionica Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Gradske župe Gospe Velike u Dubrovniku (projekt Istraživanje katedrale Velike Gospe u Dubrovniku, 2015.-; voditelj: doc. dr. sc. Tin Turković) te suradnica na projektu Bizantsko naslijeđe u hrvatskom kulturno-povijesnom kontekstu tijekom 2018. godine (voditelj: izv. prof. Hrvoje Gračanin).

Bila je višegodišnji član organizacijskog odbora znanstvenih skupova Međunarodnoga istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu i uredništva njegova znanstvenog časopisa Hortus Artium Medievalium. Pomoćnica je autora izložbe Hrvatska renesansa (Muzej francuske renesanse u Ecouenu; Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu, 2004.) te članica organizacijskog odbora izložbe Renesansa u Francuskoj (Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu, 2005.). Suosnivač je i član nadzornog odbora Hrvatskog društva za bizantske studije.

ažurirano: 22 Listopad, 2021